Podnesene tri inicijative: “Cvijet Srebrenice” može u St. Louisu, a ne može u Tuzli
Ono što samoorganiziranjem mogu Bošnjaci u dalekom St. Louisu, gradska vlast u Tuzli ne može i neće već godinama. Ovaj grad u američkoj državi Missouri nedavno je dobio veliki “Cvijet Srebrenice” u znak sjećanja na žrtve genocida i posljednji je u nizu gradova koji se na ovaj način prisjećaju žrtava najvećeg zločina u Evropi nakon drugog svjetskog rata.
Cvijet Srebrenice imamo u centru Sarajeva, slična obilježja postavljena su u Ilijašu, Sanskom Mostu, Kaknju, Zenici, veliki “Cvijet Srebrenice” nalazi se i u Bursi, jednom od najvećih turskih gradova, međutim, ne i u Tuzli, koja je tokom agresije na našu zemlju prihvatila najviše Srebreničana i Podrinjaca.
– Očito da Gradska uprava i ova gradska vlast u Tuzli imaju neki otpor prema tome i generalno prema periodu agresije ne BiH. Tri puta sam pokretao incijativu da se “Cvijet Srebrenice” postavi na neko vidljivo mjesto u gradu, prvi put 2015. godine, a posljednji put u septembru ove godine i nije urađeno ništa – kaže Mirza Tupajić, vijećnik SDA u Gradskom vijeću Tuzle.
-Svaki grad u Bosni i Hercegovini treba da ima neki simbol koji će nas konstantno podsjećati na žrtve genocida, a ne da se toga prisjećamo samo 11. jula. Predlažem da to bude urađeno kao umjetnička instalacija sadnjom cvijeća i trave u obliku “Srebreničkog cvijeta” ili eventualno oslikano na nekom većem panou ukoliko ne bi moglo da se smjesti na kružni tok – navedeno je u inicijativi.
Zanimljivo je da je Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica pozitivno odgovorila na inicijativu iz 2015. godine. Tadašnji pomoćnik gradonačelnika Kemal Kurević, naveo je u odgovoru da će njegova Služba u provesti razmatranje prijedloga i utvrditi najpovoljniju lokaciju za cvijet Srebrenice, ali nakon pozitivnog odgovora nije urađeno ništa konkretno.
– Tri puta sam podnosio i inicijativu da se Barutana, veoma vrijedan spomenik iz 17. stoljeća, sanira, a potom od nadležne komisije zatraži proglašenje nacionalnim spomenikom. Umjesto da nešto poduzmu, Gradsko vijeće je moju incijativu samo proslijedilo Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, bez da su popunili obrazac peticije. Tražio sam i da se u Gradskom parku, preko puta spomenika kralju Tvrtku, napravi spomenik Husein-kapetanu Gradaščeviću jer je upravo Tuzla bila jedan od centara pokreta za automnomiju, međutim i od toga nije bilo ništa – kaže Tupajić.
Negiranje i poricanje genocida je posljednja faza ovog zločina, a odgovor može biti samo njegovanje kulture sjećanja. Bošnjaci u St. Louisu su hiljadama milja od Srebrenice, nisu direktno sučeni s negatorima zločina, a ipak prema tom zločinu imaju pravilniji odnos nego gradske vlasti u Tuzli.