”(Ne)vidljivost žena u politici”: Žene trebaju biti tamo gdje se odlučuje o BiH i njenim građanima

Fotografija-1368

”(Ne)vidljivost žena u politici”: Žene trebaju biti tamo gdje se odlučuje o BiH i njenim građanima

Dijeljenje

Konferencija pod nazivom “(Ne)vidljivost žena u politici”, održana je u srijedu u Tuzli u organizaciji Udruženja Vesta iz Tuzle i Friedrich Ebert Sthiftung u BiH. Istaknuto je da će aktivnosti na afirmaciji žena u političkom životu pomoći povećanje političke participacije žena u političkim partijama te podići svijest o važnosti uloge žena u političkim procesima. Tokom Konferencije akcenat je stavljen na položaj žene u partijama, kvotama ili potrebnim suštinskim promjenama, te mogućnostima nevladinog sektora kada su u pitanju žene u politici.

Fotografija-1367
˝Nakon 15 godina intenzivnog rada na jačanju ženskih ljudskih prava u BiH, a prije svega na ovom našem mikrolokalitetu, mi smo imali potrebu da još jednom naglasimo da žena treba biti daleko vidljivija nego što je sada, upravo zbog svih zasluga koje ima. U tom dijelu trebam da naglasim da je ova konferencija ne samo to pokazala, nego je pokazala da se žene mogu izdignuti iznad svojih političkih opcija i ovo je već druga konferencija na kojoj mi to dokazujemo. Iskreno se nadam da će još jednom iz Tuzle krenuti priča da su moguće vrlo interesantne promjene koje će u konačnici da poluče vrlo efektivne rezultate za cijelo društvo u BiH˝, kazala je prisutnima direktorica Udruženja Vesta Amra Selesković.

Alma Kratina, članica DF BiH, smatra da je konferencija dobro zamišljena, te da se moglo čuti puno toga dobrog i korisnog što je provodivo na terenu i što bi trebalo uticati na svijest žena kako bi se afirmisalo sve ono što će dovesti do boljeg položaja žena u svakom segmentu društva. ˝Međutim, ne možemo očekivati konkretne refleksije ovakve konferencije ako same učesnice ne učine dodatni napor da sve ono afirmativno i dobro što su čule, ne razmisle dobro o tome i ne plasiraju i prezentiraju populaciji iz koje dolaze gdje će se uticati na svijest naročito needuciranih žena, na svijest o njihovom položaju i onome što mogu učiniti za sebe i okolinu˝, zaključila je Kratina.

Dervoz: Stalno treba insistirati na onome što nam je važno

Ismeta Dervoz (SBB BiH) je mišljenja da se treba razgovarati o ženskoj vidljivosti, odnosno nevidljivosti u politici, jer je to proces kao i svaki drugi koji se započne. U suprotnom, prema njenom mišljenju, to bi značilo da se ponašamo poput većine političara u BiH koji kažu nešto, eventualno donesu neke zaključke, a nakon toga nemaju nikakvog monitoringa nad realizacijom, niti ima analize o postignutom. ˝Stalno treba insistirati na onome što nam je važno, a mislim da je nama važno da konačno u zemlji dobijemo u izvršnim funkcijama više žena, da dobijemo žene u Vijeću ministara, da dobijemo više političarki koje će se baviti pitanjima koja su ženama važna. Ko kaže da nije važno što mi u ovoj zemlji rađamo sve manje djece, to što imamo ogromne probleme sa nezaposlenošću žena, ko kaže da nije važno to što su žene obrazovanije od muškaraca a dobivaju manje plate za isti posao˝, pita se Dervoz.


Žunić: Moramo biti vidljive i prepoznatljive

Kao žena koja se bavi politikom još od 1992. godine, Enisa Žunić (SDA), smatra da žene u politici jesu prisutne, ali nisu dovoljno primijetne niti vidljive. ˝Kada je u pitanju čista politika, da žene trebaju da budu premijerke, šefovi država, ministrice, predsjednice skupština, onda je tema ove konferencije zaista interesantna. Mi moramo biti vidljive i prepoznatljive, ali u tom smislu da samo znanjem, obrazovanjem, političkim iskustvom i mudrošću, radimo sve ostalo. Neću reći da treba da se borimo za ono što nam pripada. Prema tome, ubuduće treba da bude što više ovakvih konferencija. Trebamo iskoristiti sva sredstva da ženu promoviramo, ali u pozitivnom smislu, gdje bi bila na nekim pozicijama gdje se odlučuje i tamo gdje se donose odluke koje su od važnosti za našu zemlju i njene građane˝, zaključila je Žunić.

Arapović: Zatvorenost političkih stranaka

Prema riječima Adisa Arapovića (CCI), u Bosni i Hercegovini, tokom posljednjih nekoliko izbornih ciklusa, učešće žena u političkom odlučivanju bilo je daleko ispod zakonski preporučenog minimuma, a posebno ispod nivoa adekvatne zastupljenosti i reprezentativne participacije unutar institucija i političkog aparata odlučivanja. “Izraženi i pretjerani uticaj političkih stranaka ne dozvoljava depolitizaciju, departizaciju i profesionalizaciju javne uprave, pa je nivo zastupljenosti žena na ovim pozicijama izraz dominantne unutarstranačke političke kulture, a manje posljedica izostanka interesa žena za javne funkcije. Zatvorenost političkih stranaka spram masovnijeg učešća žena na vlastitim unutarstranačkim pozicijama odlučivanja, generira istu takvu praksu na nivou političke vlasti”, istakao je Arapović.

Koliko žena ženu podržava?

Također na konferenciji se govorilo i o tome koliko žena ženu u politici podržava, te koliko žensko glasačko tijelo prepoznaje kandidatkinje na izbornim listama. ˝Čuli smo da ima daleko više slučajeva gdje žena ženu ne podržava u politici, što je na jedan način za očekivati, ne kažem da je opravdano, ali ipak diskusija je u konačnici pokazala da ima volje da se one podržavaju, ali to je pitanje prakse i na šta će se u konačnici nakon konferencije žene opredijeliti da rade. Ako je prema onome što se ovdje govorilo i što se govorilo na prethodnoj konferenciji, to bi trebalo da znači jednu novu dozu podržavanja u narednom periodu˝, smatra Selesković.
Sličnog mišljenja je i Kratina. ˝Mi znamo da su žene pola glasačkog tijela i da se vrlo često dešava, što je vrlo interesantno, da žene ne podržavaju žene. Razmišljajući o tom problemu koji izgleda pomalo nevjerovatno da se dešava, da žene iako po senzibilitetu znaju šta je žena i da bi trebale imati osjećaj pripadnosti, one su često vrlo kritične prema ženama u politici. Mogla bih reći da su ponekad kritičnije nego prema muškacima, jer se neka muška uloga u politici uzima kao zdravo za gotovo, žena mora biti puno sposobnija i visprenija da bi uopšte njen stav došao na mjesto gdje će se čuti. Ali mislim da je ključ problema u komunikaciji, protoku informacija. Sve te žene koje nisu podržale svoje predstavnice, nisu glasale za njih, one zapravo ne znaju šta te žene rade, jer da prate dešavanja znale bi koliko puta se neka žena, recimo u Parlamentu, založila za njihova prava. Žene koje su u politici treba da učine sve da se zna šta su to one uradile, za šta su se zalagale i da ih prepoznaju u njihovoj sredini˝, kazala je.

Ukoliko žene političarke žele biti birane od strane žena, Dervoz smatra da trebaju biti ‘na ulici´, među narodom i konstantno aktivne. ˝Vi većinu žena koje se pojavljuju među političkim kampanjama vidite mjesec dana pred izbore kada one misle da treba da se pojave da bi bile negdje eventualno uvrštene na liste. Ja to stavljam kao primjedbu svojim koleginicama. Morate kontinuirai biti prisutne u svojoj bazi, vaša baza vam mora vjerovati, ljudi koji treba da glasaju za vas moraju prepoznati to šta vi za njih želite da učinite˝, kazala je Dervoz.

Žena u sjeni za medije

Govoreći o zastupljenosti žena političarki u medijima pred Opće izbore u oktobru 2014. godine, Zlatiborka Popov-Momčinović sa Univerziteta Istočno Sarajevo je kazala da su u 21 analiziranom mediju žene bile prisutne u samo 292 tekstova i priloga, a zastupljenost bi bila i manja da se nije kandidirala Željka Cvijanović kandidatkinja SNSD-a za članicu Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda. “Političarke su najprisutnije u tzv. siromašnim, manje opremljenim medijskim formama, kao što je vijest, što ukazuje da je medijski prostor za njihovu artikulaciju i promociju više nego sužen”, istakla je Popov-Momčinović.

Kada su u pitanju traženja mišljenja žena političarki od strane medija, Kratina smatra da se favoriziraju muškarci, te da je žena negdje u sjeni. ˝Mi to opet ne možemo izvaditi iz konteksta društva u kojem živimo. Ponekad se možda nesvjesno marginalizira uloga žene koja je zaslužila da se afirmiše na drugi način˝, zaključuje Kratina.

Da li mediji traže mišljenje žena političarki djelimično potiče iz medija, a djelimično iz političkih partija u kojima žene ponekad rade i žive pod tim da im treba saglasnost partije da može istupiti u medijima, smatra Dervoz. ˝To sve zavisi od toga ko smo mi žene u politici, na koji način mi gradimo najprije svoju poziciju u političkoj partiji, jer sve počinje u političkim partijama. Ako mi u partiji nismo u mogućnosti da komuniciramo svoj stav i da znamo o čemu govorimo, onda vjerovatno nemamo niti dovoljno hrabrosti da negdje u medijima, kad se to od nas zatraži, o tome i govorimo. Postoji puno razloga da žene moraju imati čvršću argumentaciju kada govore o nekim stvarima da bi bile dovoljno ozbiljno percipirane˝, mišljenja je Dervoz.

Žunić je mišljenja da se nedovoljno traže stavovi političarki u medijima. ˝Potrebno je proći kroz BiH i pogledati koliko ima značajnih žena, potrebno ih je pronaći. Imamo manje gradove gdje imamo izuzetno pametne žene i potrebno ih je izvući iz te anonimnosti i čuti njihovo mišljenje u medijima. Na taj način ćemo popularisati ženu i napraviti jedan ženski lobi˝, istaknula je Žunić.

Edita Mftari iz Sarajevskog otvorenog centra skrenula je pažnju na rodne stereotipe koji su razvijeni u vezi sa liderskim pozicijama, a u ovom slučaju političkim pozicijama, te konkretizirala je o kakvim je stereotipima riječ kada je u pitanju bh. društvo, te na koji način se konstruktivnom diskusijom može doći do zajedničkog rješenja u pravcu dekonstrukcije pomenutih uloga, podizanjem svijesti kroz aktivnosti nevladinog sektora i medija.

Poruke koje su poslane sa ove Konferencije su i poziv svim akterima u političkom procesu, za potrebu na daljoj afirmaciji i demokratizaciji bh. političke scene.

(Danas.info/A.U.)