Što nisu mogli Milošević, Tuđman i Dejton, mogu Lagumdžija i Radončić!

Predsjednik SDA kazao je da je 2012. godina nastavak političke krize u našoj zemlji koja traje od Općih izbora 2010. godine kao rezultat nerazumne i nerealne politike izbornih pobjednika SDP i SNSD.

Među najvažnije događaje u ovoj godini, spomenuo je:

1. Formiranje Vijeća ministara BiH u februaru, na temelju Sporazuma političkih lidera od 28. 12. 2011. 10. februara 2012. godine imenovano je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

2. Pokušaje SDP-a da pod svoju političku kontrolu stavi policiju, što i dalje čine unatoč upozorenjima svih relevantnih međunarodnih organizacija, proces izmjena ovog zakona se nastavlja!

3. Pokušaje da se dogovori i riješi pitanje uređenja Grada Mostara. Nažalost, nismo uspjeli zbog sukoba dva koncepta i načina rješavanja problema Mostara. Jedan koncept, koji pitanje Mostara reducira isključivo na provođenje presude Ustavnoga suda BiH sa ciljem da Mostar postane tzv. hrvatski stolni grad, i drugi – koncept SDA koji podrazumijeva da je Mostar grad svih njegovih građana – Bošnjaka, Hrvata, Srba i svih ostalih.

4. Potpisivanje sporazuma političkih lidera o rješavanju pitanja vojne i državne imovine, ali ni jedan od njih nije ni stavljen u proceduru usvajanja zbog blokada iz RS kada je riječ o vojnoj immovini i presude Ustavnog suda BiH o državnoj imovini.

Policajcima manje plaće, a Bevandi, Lagumdžiji i Špiriću po 3 miliona!

5. Finansijski udar na državu Bosne i Hercegovine kojim je trojac Lagumdžija – Dodik – Čović dogovorio fiskalni okvir za državni budžet koji je reduciran na 950 miliona KM i zamrzli za naredne tri godine.

Licemjerje Lagumdžije i Radončića pokazalo se prilikom usvajanja budžeta za 2013. godinu u kojem su smanjena sredstva za Ministarstva sigurnosti i odbrane, plaće policajaca i ostalih državnih službenika, ali ne i plaće ministara i drugih zvaničnika. Policajcima koji protestiraju zbog toga, Radončić umjesto plaće koju su zaradili nudi milostinju i obećava da će svoju ministarsku plaću dati njima!

Uz to, grantovi predsjedavajućeg Vijeća ministara Vjekoslava Bevande i njegovih zamjenika Zlatka Lagumdžije i Nikole Špirića su povećani za 300%, tako da svaki od njih raspolaže sa po 3 miliona KM godišnje, a da nikome za to ne polažu račune!

Budući da ni jedan amandman SDA nije usvojen u cjelokupnoj proceduri usvajanja državnog budžeta za 2012. i 2013. godinu, zastupnici SDA glasali su protiv ovakvog budžeta.

6. Smjenu ministara i zamjenika ministra – kandidata SDA – Sadika Ahmetovića, Muhameda Ibrahimovića i Fuada Kasumovića na zahtjev predsjednika SDP.

7. Razrješenje ministara iz SDA iz kantonalnih vlada u Sarajevu, Tuzli, Zenici i USK po hitnom postupku i mimo zakonskih i poslovničkih prcedura.

8. Neuspjele pokušaje smjene predsjednika Federacije BiH i ministara – kandidata SDA, Narodne stranke radom za boljitak i HSP iz Vlade Federacije BiH.

9. Višestruke pokušaje da se Javni servis – Federalna televizija stavi pod političku kontrolu i ponovno postane politički servis SDP-a, ali i njegovih partnera.

10. Neuspjeli pokušaj SDP-a da realizira protokol o izgradnji energetskih i infratsrukturnih objekata u vrijednosti oviše od 10 milijardi KM koji je po nalogu Nermina Nikšića, a bez ikakvih procedura, sa fantomskom njemačko-ruskom firmom IFC potpisao Desnica Radivojević.

11. Lokalne izbore posebno obilježene Srebrenicom – mjestom u kojem je nad bošnjačkim stanovništvom počinjen genocid. Izbori u Srebrenici provedeni su u skladu sa zakonom, a Ćamil Duraković izabran za načelnika Srebrenice. Lista Koalicije SDA – SBiH osvojila je najviše mandata, što se nije dopalo srpskim političkim strankama i njihovim koalicionim partnerima, pa su na sve načine pokušavale poništiti ove izbore!

12. Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a na zahtjev (Sulejmana Tihića) predsjedavajućeg Doma naroda PS BiH kojom je poništio Zakon o statusu državne imovine na teritoriji RS. Time je potvrđen kontinuitet državnosti BiH kao isključivog nasljednika bivše SFRJ i iznesen jasan stav da je imovina bivše SFRJ i RBiH vlasništvo države BiH, te kako se pitanje državne imovine, ali i druge imovine u općoj upotrebi, javnih dobara i imovine od posebnog interesa mora rješavati zakonom na nivou BiH,

Presuda Tolimiru, oslobađanje hrvatskih generala i bivšeg premijera Kosova potvrda karaktera ratova na području bivše Jugoslavije

13. Obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici te presudu Haškog tribunala Zdravku Tolimiru na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici.

14. Presude Haškog tribunala kojima su oslobođeni hrvatski generali i potvrđena legitimnost vojnih akcija Vojske Republike Hrvatske u oslobađanju okupiranih teritorija.

Tribunal je također oslobodio bivšeg premijera Rebublike Kosovo Ramuša Haradinaja.

Ovim i presudama za masovne ratne zločine, progon nesrpskog stanovništva i etničko čišćenje na terotiriji Bosne i Hercegovine, uključujući i genocid te presudu Međunarodnog suda Pravde u predmetu BiH protiv Srbije, potvrđen karakter ratova na području bivše Jugoslavije.

15. Održavanje lokalnih izbora na kojima je SDA ostvarila veličanstvenu pobjedu i osvojila najmanje 37 načelničkih pozicija, dok još 4 pozicije obnašaju nezavisni kandidati koji su više ili manje bliski ili članovi SDA. Stranke tzv. nove parlamentarne većine u FBiH zajedno imaju 28 načelničkih pozicija (HDZ BiH – 13, SDP – 10, HDZ 1990 – 3 i SBB – 2). SDP je izgubio preko sto hiljada glasova, SBB 40 % glasova u odnosu na opće izbore 2010., dok je HDZ sveden uglavnom na HDZ Hercegovine, a SDS u RS preuzeo vodeću poziciju od SNSD-a.

16. Potpisivanje Sporazuma Lagumdžija – Čović, kojem su se pridružili Radončić i Ljubić, o provođenju presude Sejdić – Finci čime bi Bošnjaci u Federaciji bili svedeni na političku manjinu.

Prijedlozi nove parlamentarne većine vode daljnjoj podjeli BiH, jačaju etnički u odnosu na građanski koncept države i društva.

17. Da bi Dodik odustao od zahtjeva za smjenu Zlatka Lagumdžije, potpisan je Sporazum Lagumdžija – Dodik koji su podržali i ostali sateliti (HDZ BiH, HDZ 1990, SBB i SDS), a Lagumdžija pristao na poništenje reformi i prenos državnih nadležnosti na entitete u oblasti pravosuđa, izbornog zakonodavstva, državne službe, Centralne banke, javnih nabavki, Elektroprijenosa itd.

18. Priznavanje statusa države – promatrača u Ujedinjenim nacijama za Palestinu.

19. Nezakonite i svojevoljne odluke Nermina Nikšića u slučaju Razvojne banke FBiH i budžet Federacije FBiH, nakon čega je on pokušao optužiti pola Vlade – ministre iz SDA, NS Radom za boljitak i HSP za opstrukciju rada Vlade jer su se usprotivili zloupotrebi položaja i nezakonitom djelovanju premijera!

20. Stagnaciju na evropskom putu BiH

U Srbiji i Hrvatskoj pokrenuti, a u BiH zaustavljeni veliki sudski postupci za organizirani kriminal

21. Pokretanje velikih sudskih procesa za korupciju i organizirani kriminal protiv visokopozicioniranih ličnosti u susjednim zemljama (Sanader, Mišković i sl.).

22. Zaustavljanje velikih kriminalno-korupcijskih afera u Bosni i Hercegovini protiv visokopozicioniranih zvaničnika. Očito da bh. pravosuđe još uvijek nema snage da odlučno krene u borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije.

Makroekonomski pokazatelji na nivou prošle godine

Što se tiče makroekonomskih parametara, oni uglavnom prate iz 2011. godine.

Bruto proizvod (BDP) će prema projekciji za 2012. iznositi cca 26,80 milijardi KM, a 2011.godine iznosio je 25,95 milijardi KM.

Prijekcija realne stope rasta je 1,5%. (2011. bila 1,6%). Stopa rasta industrijske proizvodnje prema projekciji iznosi 5 % (2011. bila 5,7%).

Projekcija prosječne inflacije za 2012. godinu je 3% (2011. – 3,7%), a stopa nezaposlenosti 28% (2011. bila 27,6%). Prosječna plata iznosi, prema projekciji, 820 KM (2011. bila 816 KM).

Vanjski dug je porastao i iznosi 7,3 milijardi KM, tj. 27,2 % BDP (2011. bio 6,64 milijarde). Pokrivenost izvoza uvozom iznosi 55% (2011. – 54,5 %). Devizne rezerve su na nivou prošlogodišnjih.

Vanjski rizici na putu razvoja su globalna ekonomska kriza u zemljama koje su naši glavni trgovinski partneri, rizici prelijevanja u bankarskom sektoru 84 % u stranom vlasništvu i promjene u susjednim državama.

Unutrašnji rizici su politička nestabilnost koja utiče na percepciju potencijalnih investitora i kreditni rejting, a velika ekspanzija javnih rashoda ugrozila je fiskalnu održivost itd.

Ukupna budžetska potrošnja je najveća u regionu – zemljama Zapadnog Balkana i iznosi 49,4 %. Najmanja je u Albaniji gdje iznosi 28,8 %, a prosjek u ovim zemljama iznosi 39,9 %.

Kad je u pitanju javni dug, Bosna i Hercegovina je na pretposljednjem mjestu u zemljama Balkana po zaduženosti. Problem je strukture javnoga duga BiH, jer znatan dio ide za pokriće budžetske potrošnje.

Bosna i Hercegovina je, nažalost, na prvom mjestu po procentu nezaposlenosti koji je 28 %.

Struktura finansijskog sektora u BiH je nepovoljna jer je visok procenat stranog vlasništva što stvara potencijalni rizik zbog toga što se strateške odluke donose izvan domašaja domaćih monetarnih vlasti.

Za oporavak ekonomije potrebno je:

– podržati domaću proizvodnju,

– raditi na povećanju potrošnje domaćih proizvoda,

– raditi na razvijanju energetskog potencijala u energetskom sektoru,

– raditi na obnovi i izgradnji novih turističkih kapaciteta,

– razvijati značajan potencijal u području proizvodnje hrane,

– raditi na razvoju konkurentnosti države i eliminiranju administrativnih barijera.

Kao najvažniji preduvjet za postizanje bilo kojega od navedenih ciljeva, predsjedNik SDA naveo je političku stabilnost.

On je istakao da se posljedice teške ekonomske situacije odražavaju i na rad javnih preduzeća.

Nema osnova za optimizam

Zbog svega ovoga, ne možemo biti optimisti da će doći do poboljšanja političke i ekonomske situacije. Zato mislimo da bi ovo mogla biti najteža godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, odnosno godina stagnacije, a u nekim oblastima i nazadovanja. To je već učinjeno zamrzavanjem i usvajanjem nedostatnog budžeta čime se dovodi u pitanje rad institucija BiH.

Prema najavama nove parlamentarne većine, očekujemo poništenje do sada teško dogovorenih i uz pomoć međunarodne zajednice implementiranih reformi u oblastima :

1. Pravosuđa (politički uticaj i puna kontrola nad izborom tužilaca u skupštinama kantona, entiteta i države i dr),

2. Izbornog procesa (prenos nadležnosti sa CIK-a na entitetske izborne komisije, uspostava druge izborne jedinice u Federaciji BiH, tzv. etničko vrednovanje glasa bh. građana u različitim dijelovima zemlje itd.),

3. Potpuna politizacija državne službe (politički imenovani sekretari i pomoćnici ministara upravljaju kompletnom strukturom državne službe),

4. Izmjenama zakona o Centralnoj banci bez prethodnog mišljenja Upravno0g odbora Centralne banke može biti ugrožena neovisnost Centralne banke i dovedena u pitanje fiskalna i monetarna stabilnost države,

5. Elektroprijenos – umjesto ulaganja akumuliiranih novčanih sredstava u razvoj i unapređenje elektrodistributivne mreže, sredstva će biti korištena za pokrivanje deficita u budžetima entiteta,

6. Izmjene Zakona o policiji sa ciljem da se proces imenovanja direktora i policijskih komesara stavi pod politički diktat i kontrolu,

7. Pokušaj da se stavi pod kontrolu i politički uticaj rad neovisnih agencija i institucija te državnih medija (RAK, Javni rtv. servis, CIK itd.).

Obećanja Zlatka Lagumdžije i Fahrudina Radončića da u okviru Javnog rtv. sistema bude uspostavljen i hrvatski kanal, što je trasiranje puta za treći entitet i podjelu Bosne i Hercegovine.

SDA neće blokirati rad institucija, ali hoće zaustaviti rušenje države BiH!

Tihić je naglasio da je SDA je uvijek bila za dijalog, dogovor i kompromis. Svi naši dogovori značili su jedan ili više koraka naprijed, značili su jačanje države, provođenje reformi i ispunjavanje uvjeta za članstvo u EU i NATO. Međutim, dogovori Zlatka Lagumdžije sa Čovićem, Dodikom i satelitima znače poništenje do sada provedenih reformi i vraćanje unazad, slabljenje države i prenos njenih nadležnosti na entitete.

U razgovorima sa zvaničnicima EU, SAD i ostalim predstavnicima međunarodne zajednice SDA je svima dala do znanja da nikada nije i neće blokirati funkcioniranje države Bosne i Hercegovine, ali ćemo svim sredstvima braniti njene nadležnosti i institucije te do sada provedene reforme, uključujući i, u znak protesta, napuštanje sjednice Doma naroda na kojoj bi trebalo da se usvoje takvi zakoni! U tome očekujemo i pomoć međunarodne zajednice koja je zajedno sa nama radila na ovim reformama i zaslužna za do sada ostvareni napredak.

Dakle, SDA neće blokirati rad Doma naroda državnog parlamenta ili bilo koje druge institucije, ali će uvijek blokirati pokušaje njihovog rušenja.

Bosnu i Hercegovinu, kazao je Tihić, do sada nisu uspjeli podijeliti jer za to nije bilo potpisa predstavnika bošnjačkog naroda. Nažalost, sada su po prvi put od 1990. godine, na takva rješenja stavili potpise i najmanje dva izabrana predstavnika bošnjačkog naroda, čime se omogućava realizacija ciljeva koji nisu postignuti agresijom i Dejtonom.

Ustavne reforme, Mostar i popis stanovništva najveći izazovi u narednoj godini

U narednoj godini očekuje nas rješavanje pitanja:

1. Izmjene Ustava BiH – najmanje u konteksu provođenja presude Sejdic – Finci,

2. Izmjene Ustava Federacije BiH u pravcu drukčije organizacije te osiguranja funkcionalnije i jeftinije strukture vlasti,

3. Provođenje presude Ustavnoga suda BiH u rjesavanju pitanja državne imovine,

4. Provođenje presude Ustavnoga suda BiH u okviru pitanja cjelovitog uređenja Grada Mostara, a ne samo parcijalno i selektivno što se sada pokušava učiniti.

Predsjednik SDA istakao je važnost popisa stanovništa Bosne i Hercegovine koji će biti izvršen naredne godine. Ovo pitanje ima višestruki značaj kako zbog ažuriranja statističkih podataka potrebnih svakoj uređenoj zemlji, tako i političkog značaja popisa u svakoj multietničkoj državi. U Bosni i Hercegovini ovo pitanje ima još veći značaj s obzirom na činjenicu da je na našu zemlju izvršena agresija, provedeno etničko čišćenje i počinjen genocid praćen ratnim razaranjima i izmjenom demografske strukture stanovništva. Uz to treba uzeti u obzir da je posljednji popis stanovništva obavljen 1991., tj. prije 22 godine. Zato je SDA podržala Građansku koaliciju 1. mart.

Pitanje popisa stanovništva je stvar države i institucija nadležnih za ovaj proces. Međutim, bh. specifičnosti – nefunkcionalnost sistema, nastojanja da se po svaku cijenu očuvaju etnički čiste teritorije te mogućnost zloupotreba i popisnog inženjeringa, činjenica da nekoliko stotina hiljada ljudi imaju i državljanstva susjednih zemalja, tj. lične dokumente dviju država, obavezuje sve nas da se potrudimo i osiguramo da popis bude proveden u skladu sa zakonom i standardima Eurostata. Zabrinjava neusklađenost Zakona o popisu stanovništva RS sa Zakonom o popisu stanovništva BiH.

Podrška inicijativi SDP za vanredne izbore

Govoreći o aktualnom problemu krize vlasti u Federaciji BiH, Tihić je kazao da ga se može rješavati samo u okviru Ustava i zakona FBiH. To znači da parlamentarna većina nije dovoljna, već su nezaobilazne institucije predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. HDZ neće moći ući u vlast bez razgovora sa predsjednikom i potpredsjednicima FBiH Živkom Budimirom i njegovim kolegama. Očito da olako obećana brzina ne ide tako brzo.

Druga mogućnost su prijevremeni izbori. Pozivamo SDP, SBB i ostale da, ukoliko ne strahuju da će biti poraženi, donesemo odluku o raspisivanju vanrednih izbora!

sda.ba