SDP i SBB nemaju potrebnu većinu za formiranje nove vlasti

jpeg.asp_-e1360232428419

SDP i SBB nemaju potrebnu većinu za formiranje nove vlasti

Dijeljenje

 


DANI: Gospodine Tihiću, prošlosedmična Konvencija je napokon dala odgovor na višemjesečne dileme oko dešavanja u SDA. Po onome što se vidjelo najveća promjena je bila imenovanje gospodina Izetbegovića za zamjenika predsjednika što je u dijelu javnosti prokomentirano kao pravljenje kompromisa kako ne bi došlo do podjele SDA. Koliko je SDA bila u opasnosti od unutrašnjih podjela?

TIHIĆ: Naša javnost nije navikla čuti da se u strankama vode demokratske rasprave prije donošenja odluka. Mi u SDA jesmo vodili jednu takvu raspravu o veoma važnom pitanju da li u ovom političkom trenutku treba da se bavimo sobom ili državom, odnosno onim što nam predstoji s obzirom da je država ugrožena od ovih brojnih sporazuma i dogovora Lagumdžija – Dodik – Čović, kao i teške političke i ekonomske situacije uopće.

Nakon sveobuhvatne rasprave, donijeli smo odluku koju smatramo najboljom i za državu, i za stranku, a to je da se održi Konvencija i na njoj izabere rukovodstvo Stranke. Nije promjena samo u tome što je gospodin Izetbegović postao zamjenik predsjednika, nego i što je 50 posto članova Predsjedništva promijenjeno. To je jedna značajnija rekonstrukcija rukovodstva SDA.

Nije bilo opasnosti od podjela. Postoje određene razlike između nas, što je sasvim normalno u jednoj demokratskoj stranci, ali ne postoje konceptualne razlike kada su u pitanju država, narod, naš evropski put, članstvo u NATO-u, vladavina zakona i prava… To je više napuhano od strane naših političkih protivnika koji bi željeli da dođe do podjele u SDA, a evo nije došlo do toga. S druge strane, oni imaju razloga da budu zabrinuti za dešavanja u svojim strankama, napuštaju ih istaknuti članovi, od bivšeg potpredsjednika partije i aktualnog člana Predsjedništva BiH, generalnog sekretara stranke, ministara, poslanika…

DANI: Ne može se ne primijetiti da su za dešavanja u SDA bili najzabrinutiji SBB i SDP.

TIHIĆ: Kod njih nema demokratskih rasprava. Kako je u SBB-u izabran predsjednik? Aklamacijom! Isto tako u SDP-u. Oni najmanje imaju pravo da nama pričaju o demokratiji. A da ne govorimo o načinu donošenja strateških odluka u tim partijama koje uglavnom odlučuju na večerama i druženjima po kafanama, a ne u partijskim institucijama i organima.

DANI: Koja je Vaša tajna da već četiri puta budete izabrani za predsjednika?

TIHIĆ: Tako je htjela baza, tako je htjelo članstvo. Prvi sam put izabran 2001. i tada mi je protukandidat bio uvaženi rahmetli dr. Abdulah Nakaš. Drugi put mi je protukandidat bio Elmir Jahić, treći put Bakir Izetbegović. To su tri kongresa.

DANI: Protukandidati su bili slabi?

TIHIĆ: Ne, naprotiv! Mislim da su protukandidati bili dobri i da je upravo to jedan demokratski izbor. Delegati kongresa uvijek su opredijelili za onoga za koga su vjerovali da može najbolje obavljati dužnost predsjednika SDA. Sada smo imali Konvenciju koja je odraz jednog stanja i razmišljanja u Stranci ko treba da bude predsjednik, a ko njegov zamjenik. Članstvo jednostavno voli da smo Bakir i ja zajedno, da zajedno radimo i vodimo politiku.

DANI: Čeka Vas težak period do narednih izbora. Koji su Vaši planovi?

TIHIĆ: Na Konvenciji sam u svom govoru rekao čime ćemo se baviti u narednom periodu. Osim onih strateških pravaca koji su definisani u našim programskim dokumentima, kongresnim deklaracijama i rezolucijama, mi smo rekli da ćemo se u ovom periodu baviti pitanjima ustavne reforme, u najmanju ruku provedbe presude Sejdić-Finci. Kada je riječ o Federaciji BiH, smatramo da nije dobro reorganizirati samo jedan entitet, već da treba izvršiti teritorijalnu reorganizaciju cijele države.

DANI: Ne podržavate inicijativu američke administracije reorganizacije FBiH?

TIHIĆ: Mi smatramo da to nije dobro i da treba napraviti teritorijalnu reorganizaciju cijele države. Međutim, ukoliko svi drugi relevantni politički subjekti pristanu na razgovor o tome, mi ćemo se uključiti. Naš je stav da treba ukinuti sve entitete, i Federaciju organizovati na dva nivoa – općine i entitet. Nadležnosti i prihodi entiteta bili bi podijeljeni između općine i entiteta, a isto bi bilo i sa nadležnostima kantona.

Bavit ćemo se i pitanjem provođenja presude Ustavnog suda BiH za državnu imovinu, ekonomskim pitanjima onoliko koliko budemo u vlasti i koliko budemo u mogućnosti. Veoma važan proces je i popis stanovništva. Želimo tu uključiti naše političke, organizacione i tehničke kapacitete. Vodi se smišljena i prilično agresivna propaganda zbunjivanja Bošnjaka.

Bošnjacima se sugeriše da se ne izjašnjavaju svojim Ustavom definisanim imenom, nego drukčije. Ustavom definisano ime našeg naroda je Bošnjak, a propaganda nas pokušava usmjeriti da se izjašnjavamo kao Muslimani ili Bosanci i(li) Hercegovci. Izjašnjavajući se kao Bošnjaci, nećemo biti ništa manje Bosanci i Hercegovci. Naprotiv! Isto tako, Bošnjaci, ako su vjernici, svojom vjerom smatraju islam, a bosanski maternjim jezikom. Svaki čovjek ima pravo da se prema vlastitom osjećaju izjasni o svojoj etničkoj i vjerskoj pripadnosti, kao i maternjem jeziku. Taj princip i pravo treba da važe i za nas.

Postoji mogućnost i opravdana bojazan od jednog popisnog inženjeringa. Takve se manipulacije dešavaju u svim izbornim ciklusima u Bosni i Hercegovini pri čemu po stotinu i više hiljada ljudi iz susjednih država dođu i glasaju u BiH. U Srebrenicu dođe oko dvije hiljade ljudi iz Bajine Bašte. Aktualni predsjednik Skupštine Opštine Srebrenica živi u susjednoj državi, a u BiH dobiva pozicije i plaću. To potvrđuje mogućnost da bi i na popisu stanovništva nekoliko stotina hiljada ljudi iz susjednih država, koji imaju dvojno državljanstvo, moglo biti popisano i u Bosni i Hercegovini! S druge strane, stotine hiljada Bošnjaka bi mogli ostati nepopisani zato što žive u jednom, a imaju dokumente drugog bh. entiteta kako bi sačuvali pravo na korištenje zdravstvene zaštite, obrazovanja itd. Da ne govorimo o onima koji su na nekoj vrsti privremenog rada u Hrvatskoj, Sloveniji ili bilo kojoj drugoj zemlji.

Dalje ćemo raditi na povratku izbjeglih i raseljenih u smislu održivog povratka, stimulisanja investicija i privatnog sektora kako bi oni koji su se vratili imali sredstva za život. Dat ćemo podršku borbi protiv organizovanog kriminala, procesuiranju odgovornih za ratne zločine i učiniti sve da spriječimo provođenje sporazuma Dodik – Lagumdžija – Čović kad je u pitanju Elektroprenos, Centralna banka, izborno zakonodavstvo, javne nabavke, državna služba…

DANI: Ovo što ste naveli, možemo reći da je globalna politika SDA. Međutim, u periodu do izbora imat ćete vrlo konkretne probleme s kojim ćete se morati nositi. Prvo, prijedlozi izmjena zakona proistekli iz sporazuma Lagumdžija – Dodik, a zatim i prijedlog ustavnih promjena koji su uradili SDP i HDZ. Šta SDA može uopće uraditi da zaustavi te sporazume koji idu na štetu države?

TIHIĆ: Mi ćemo sve uraditi da putem amandmana i drugima zakonskim i demokratskim sredstvima zaustavimo usvajanje takvih zakona u sadržaju kako su najavljeni. Iz Evropske komisije su kazali da neće odobriti takve zakone.

DANI: Ne bi bilo prvi put da obećaju, pa zaborave.

TIHIĆ: Ja sam upravo na to ukazao komesaru Štefanu Füleu. Rekao sam mu da mi imamo loše iskustvo sa EU u tom smislu jer se događa(lo) da odustanu od vlastitih principa i u tom kontekstu spomenuo reformu policije. Međutim, komesar Füle je priznao da se to jeste događalo u prošlosti kada uloga i pozicija Evropske komisije u Bosni i Hercegovini nije bila kakva je sada. Sada je Evropska komisija mnogo ozbiljnija i više opredijeljena za poštivanje i uspostavu svojih demokratskih standarda i principa u Bosni i Hercegovini. No, ukoliko se dogodi da tzv. nova parlamentarna većina ignoriše upozorenja iz EK i međunarodne zajednice kao što je slučaj sa javnim RTV servisom i policijom, mi ćemo biti prisiljeni da iskoristimo mehanizme u Domu naroda.

DANI: Mehanizam blokade?

TIHIĆ: To nije nikakva blokada. Radi se o jednoj malicioznoj zamjeni teza. Mi nećemo blokirati rad državnih institucija, već ćemo se najprije usprotiviti da se takvi prijedlozi uopće uvrste u dnevni red, a ako budemo preglasani, onda ćemo napustiti sjednicu Doma naroda kada budu razmatrane sporne tačke dnevnog reda. Dakle, to nije blokada, već zaštita Bosne i Hercegovine i njenih institucija, očuvanje do sada uz velike domaće i inozemne napore usuglašenih i provedenih reformi.

DANI: Zbog čega je, po Vama, Lagumdžija povukao poteze istupanja iz koalicije sa SDA i doveo do stvaranja ovakve političke krize?

TIHIĆ: Lagumdžija je na SDA gledao kao na poslušnika, a ne kao koalicionog partnera. Kod Lagumžije i njegovog SDP-a uopće nema politike. Da ima, Bosna i Hercegovina ne bi bila u situaciji u kakvoj je sada. Lagumdžiji su trebale dvije godine da shvati da legitimni predstavnici hrvatskog naroda treba da budu dio vlasti.

DANI: Možete li sada priznati da ste pogriješili kad ste ušli u koaliciju sa SDP-om i što niste do kraja insistirali da HDZ-ovi moraju biti u vlasti?

TIHIĆ: Nismo mi pogriješili. Mislim da tu, osim SDP-a, postoji i greška oba HDZ-a. HDZ-ovi su blokirali uspostavu vlasti blokirajući izbor domova naroda. HDZ-ovi su odbili jedan korektan prijedlog OHR-a o raspodjeli pozicija prema kojem su oni trebali dobiti sve hrvatske pozicije, osim jednog ministarskog mjesta koje bi pripalo ovom drugom bloku. Sada se često zaboravlja ta činjenica i odgovornost HDZ-ova.

Mi smo u razgovorima sa SDP-om insistirali da HDZ-ovi budu dio vlasti. Tek nakon što su dva HDZ sve to odbila, mi smo pristali na vlast bez njih zato što su se približavali zakonski rokovi za usvajanje budžeta FBiH. A da nije usvojen budžet, nastupio bi potpuni finansijski i socijalni kolaps u Federaciji BiH. Dakle, to nikako nije naša greška ili odgovornost jer smo (u)činili sve da i HDZ-ovi budu u vlasti. Odgovornost za ovu situaciju dijele SDP i dva HDZ-a.

Zašto SDP nema nikakve politike? Formalno ima nekih pet politika koje su promovisali u svojoj izbornoj kampanji. Međutim, oni su dolaskom na vlast svoju građansku i multietničku priču sveli na jednu potpuno nacionalističku retoriku. Njihov prijedlog provedbe odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić – Finci je potpuno nacionalistički. Uostalom, Lagumdžija je lično poručio građanima Bosne i Hercegovine kako je sasvim normalno da glas Bošnjaka u Sarajevu ili Tuzli vrijedi više od glasa Bošnjaka u Goraždu ili Hercegovini, te kako je normalno da glas Hrvata u Hercegovini vrijedi više od glasa Hrvata u Sarajevu ili Tuzli.

DANI: Je li to iz neznanja ili je smišljeno?

TIHIĆ: Ja sam iznenađen i razočaran nekompetentnošću kadrova SDP-a, tzv. političkih i pravnih eksperata. Oni ne razumiju realnost naše politike. Misle da su još uvijek u opoziciji, pa mogu skretati lijevo-desno kako hoće. Prvo, ta nekompetentnost najviše se odražava u vođenju politike. Drugo, za njih je najvažnija vlast po svaku cijenu.

Mi smo smatrali, i sada se to dokazuje, da su budžet i fiskalni okvir koje je Lagumdžija dogovorio sa Dodikom i Čovićem štetni po BiH i njene institucije. SDA je smišljeno bila isključena iz procesa dogovaranja budžeta i fiskalnog okvira i mi tome nismo mogli dati podršku. Nama je bila važnija Bosna i Hercegovina, nego dvije-tri ministarske fotelje. A Lagumdžiji su fotelje na prvom mjestu. Fotelja ministra vanjskih poslova i druge. Potpuna nekompetentnost i nezajažljiva želja da po svaku cijenu ostanu na vlasti i koriste sve privilegije vlasti konstanta su njegove politike. Prva zvanična posjeta Zlatka Lagumdžije na funkciji ministra vanjskih poslova BiH bila je posjeta Banjoj Luci. Brojne afere od prije par godina čiji su akteri neki čelni ljudi SDP-a, potom nove afere od nekih tendera u BH Telecomu do Autocesta Federacije BiH, itd. to potvrđuju.

Uz sve kritike i SDP-u i njegovim satelitima – SBB-u, ne može se zanemariti činjenica da postoje objektivni faktori, a to je skup i nefunkcionalan ustavni sistem, odgovornost međunarodne zajednice koja nije provela Dejtonski sporazum, a ono što je provela nije učinila dosljedno i u cijelosti. Prema Dejtonskom sporazumu, BiH je definisana kao država ravnopravnih naroda Bošnjaka, Srba i Hrvata sastavljena od dva entiteta. A šta mi danas u stvarnosti imamo od ta tri elementa? Imamo entitete koji nisu implementirani u smislu Dejtonskog sporazuma jer on izričito govori o ravnopravnosti naroda, pa je danas RS-a uspostavljena kao entitet Srba, a FBiH kao entitet Hrvata i Bošnjaka.

Kada govorimo o ravnopravnosti naroda, da li su i gdje narodi ravnopravni u Bosni i Hercegovini? Imamo dominaciju, ili diskriminaciju jednoga ili dva naroda. Tamo gdje je u većini, jedan narod dominira nad drugim narodima i ostalima, a tamo gdje su jedan ili dva naroda u manjini, oni su diskriminirani od većine. A šta je sa državom i njenim institucijama? Bosna i Hercegovina nema potrebne nadležnosti da bi mogla funkcionirati na cijelom svom teritoriju i biti relevantan subjekt u međunarodnim odnosima. Od tri ključna elementa Dejtonskog sporazuma – entiteti, ravnopravnost, država – ništa nije provedeno onako kako je trebalo da bude. Vjerujem da oni koji su potpisavali Dejtonski sporazum nisu mislili na ovakvu BiH.

Uzrok početka i kraja svih problema u BiH je skup i nefunkcionalan sistem koji uz to nije dosljedno implementiran. Nisu provedeni Aneks 7 – Povratak, Aneks 6 – Ljudska prava, Aneks 9 – Javne korporacije. A ono što je provedeno, nije dosljedno implementirano.

DANI: SDP i SBB svoju su kampanju gradile kritikujući SDA da je bila u vlasti 17 godina i nije ništa uradila, što i danas ponavljaju. Kolika je odgovornost SDA u tom neimplementiranju Dejtona, odnosno kolike su zasluge SDA za sistem koji je takav izgrađen nakon Dejtonskog sporazuma?

TIHIĆ: Prvo, mi nismo u vlasti bili sami, već uvijek sa nekim od bošnjačkih ili probosanskih političkih stranaka. SDP je tri puta bio u vlasti, ali nije napravio ništa više, niti išta bolje od SDA. Pored toga, konstantno se zanemaruje činjenica da smo mi Dejtosnkim sporazumom osuđeni da državu gradimo sa sljedbenicima politika agresije na BiH, etničkog čišćenja i masovnih zločina, uključujući i genocid. I u takvim odnosima nastojali smo izvući ono što je bilo moguće. U BiH su sada prosječne plaće veće nego u Bugarskoj, Rumuniji ili Srbiji. Kakve rezultate možete očekivati ako troje ljudi treba da obave jedan posao zajedno, pa samo jedan radi, a druga dvojica ruše ili opstruiraju?!

Uzimajući sve to u obzir, mislim da smo uradili dosta. Za svaku odluku smo morali imati glas predstavnika iz Republike Srpske i hrvatskog naroda, dakle, često onih politika koje negiraju BiH. Vjerovatno se moglo uraditi više. Ipak, globalno gledajući i poredeći sa državama u kojima nije bilo rata, treba priznati da je u BiH učinjeno dosta. Možete li zamisliti šta bi bilo da je SDP bio na vlasti? Vidite kako rade u ove dvije godine? Ne rade ništa, samo nastoje instalirati što više partijskih poslušnika, ostvariti što više koristi i po svaku cijenu sačuvati poziciju ministra vanjskih poslova.

DANI: Prošle sedmice iz HDZ-a su rekli da neće podržati najavljene izmjene zakone iz sporazuma Dodik-Lagumdžija ukoliko ne dođe do rekonstrukcije federalne Vlade. Šta bi to moglo značiti za dalja dešavanja u BiH?

TIHIĆ: To saopštenje govori da je sve jedna trgovina, da tu nema principa, uvjerenja da su oni zakoni koje predlažu dobri za BiH. Sve se radi po principu – ti ćeš meni dati ovo, ja ću tebi dati ono. itd. To dovoljno govori kakav je cilj i svrha tih sporazuma. Dodik traži da se usvoje zakoni koji su štetni za BiH, Čović traži da stvore uslovi za treći entitet, Lagumdžija pristaje na sve to samo da bi ostao u vlasti – čista trgovina! To su tri potpuno različita koncepta. Dodik hoće da devalvira državu i dokaže kako je BiH neodrživa, Čović jasno i glasno kaže da hoće hrvatski entitet na dijelu teritorije FBiH i Mostar kao hrvatski stolni grad, dok Lagumdžija čini sve samo kako bi ostao u vlasti i koristio državne resurse. To su tri politike podređene isključivo vlastitim interesima. Nema tu nikakve države.

DANI: Kakve su šanse da dođe do rekonstrukcije Federalne vlade jer novi koalicioni partneri tvrde da imaju dovoljan broj glasova i u Domu naroda?

TIHIĆ: Od samog početka priče o rekonstrukciji Federalne vlade, oni najavljuju da će to biti prije odlaska u Bruxelles, pa nakon izbora, pa do Nove godine… Evo, sad opet postavljaju nekakve rokove. Mi ćemo sve učiniti da spriječimo dolazak na vlast te jedne neprincipijelne koalicije, tzv. nove parlamentarne većine koja gleda samo svoje stranačke i grupne interese, a ne interese građana. Koristit ćemo, naravno, sve zakonske, ustavne i demokratske mehanizme. I vjerujemo da oni ni sada neće dobiti potrebnu zakonsku i ustavnu podršku.

Oni možda mogu imati većinu u Domu naroda, ali neće imati većinu u Klubu Bošnjaka Doma naroda Parlamenta FBiH. Mi ćemo u Klubu Bošnjaka imati dovoljno glasova da pokrenemo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa jer bi smjenom Vlade FBiH bio ugrožen interes Bošnjaka, a za to imamo puno argumenata: od provođenja sporazuma Lagumdžija-Čović kojim bi Bošnjaci u FBiH bili svedeni na političku manjinu. O tome odlučuje Ustavni sud Federacije BiH.

DANI: Koji nije popunjen.

TIHIĆ: Može biti i popunjen. Ali je potpuno neutemeljeno poređenje, čak i nekih u međunarodnoj zajednici, pitanja zaštite vitalnog interesa, odluke Ustavnog suda BiH i eventualno odluke Ustavnog suda FBiH. To nisu isti sistemi. Da bi se uspostavila vlast u FBiH, najmanje jedna trećina Kluba Bošnjaka mora dati za imenovanje predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH koji onda predlažu sastav Vlade FBiH. Dakle, u Federaciji BiH je nezaobilazna uloga i podrška Kluba Bošnjaka u procesima imenovanja i razrješenja izvršne vlasti.

Ako vlast, odnosno nova parlamentarna većina, nema podršku šest Bošnjaka, ona ne može biti uspostavljena, tako je propisano Ustavom. Ti pokušaji poređenja sa odlukom Ustavnog suda BiH apsolutno su neutemeljeni. Prema sadašnjim odnosima i sadašnjem stanju u Klubu Bošnjaka u Domu naroda PFBiH, delegati iz SDA i drugih stranaka već imaju dvotrećinsku većinu (12), što znači da nema potrebne trećine da bi se formirala nova vlast.

DANI: Na FTV-a su veliki pritisci u Federalnom parlamentu, a nadovezuje se i priča o hrvatskom kanalu. Treba li BiH hrvatski kanal i u kojem pravcu, po Vašem mišljenju, treba dalje da se razvija FTV?

TIHIĆ: BiH ne trebaju nacionalni kanali, ni bošnjački, ni hrvatski, ni srpski. Treba nam javni servis koji će u svojim programima imati elemente etničkih, vjerskih i kulturnih vrijednosti bh. naroda i građana koje treba uvažavati i baštiniti. Mi u BiH govorimo dosta sličnim jezicima, i veoma se dobro međusobno razumijemo. Prema tome, nije cilj zaštita etničkih interesa, već je cilj da se javni servis preuzme u funkciji provođenja politike neke stranke. Javni servis ne treba biti politički, već servis svih građana.

DANI: U SDP-u tvrde da je FTV sada pod kontrolom SDA.

TIHIĆ: Oni nemaju pravo da to spočitavaju bilo kome. Više od jedne decenije, SDP je u potpunosti kontrolirala i uređivala programe i kreirala kadrovsku politiku FTV-a. Što se mene tiče, uvijek sam podržavao samostalnost i neovisnost javnog rtv. servisa i FTV kao jednog njegovog dijela. Čak i kada nekada prave greške ili profesionalne propuste, smatram da je FTV na putu da radi još objektivnije i profesionalnije.

DANI: Neki analitičari očekuju da bi do narednih izbora moglo doći do zahlađenja odnosa na relaciji Radončić – Lagumdžija i da bi se Radončić već početkom godine mogao početi distancirati od Lagumdžije i približavati SDA. Vi ste svojevremeno izjavili da ne biste u koaliciju jedino sa SBB-om i Radončićem. Ostajete li pri tome?

TIHIĆ: Rano je govoriti o tim procesima. Sudeći prema dosadašnjem radu, vjerujem da ni SDP, ni SBB neće biti u ovom, već u znatno slabijem kapacitetu i da će se na političkoj sceni pojaviti neke nove stranke.

DANI: Mislite na stranku Željka Komšića?

TIHIĆ: Mislim na stranku gospodina Komšića, ali i da će neke postojeće političke stranke, kao alternativa nekadašnjem SDP-u, ojačati te da možda neće uopće biti potrebno razgovarati sa stranakama koje su sada na političkoj sceni.

DANI: Znači li to da ste spremni na razgovor s Radončićem?

TIHIĆ: O tome će organi SDA odlučivati kada dođe vrijeme. Znate da se u politici često prave i nemoguće koalicije. Da je mogao birati, rahmetli Alija Izetebegović nikada ne bi u Predsjedništvu BiH sjedio sa Momčilom Krajišnikom kojega je kasnije Haški tribunal osudio za ratne zločine. Nadam se da nama neće trebati takve koalicije.

Kebo bi trebao vratiti i mandat SDA

DANI: Predsjednik FBiH, gospodin Živko Budimir, dosljedno odbija sve pritiske za rekonstrukciju Vlade. Prošle sedmice je to tvrdio i gospodin Mirsad Kebo, ali je nakon što nije izabran u Predsjedništvo, napustio SDA. Može li to utjecati na formiranje nove Vlade?

TIHIĆ: Mislim da Kebo nije imao nijedan razlog da napustiti SDA jer je od 1990. godine do sada zahvaljujući SDA i na njen prijedlog obnašao niz javnih funkcija – od poslanika u Kantonalnoj skupštini i Parlamentu Federacije BiH, direktora javnih preduzeća, ministra u Vijeću ministara, potpredsjednika FBiH u drugom mandatu.

Očito je da postoje neki politički razlozi za ovakvu odluku gospodina Kebe. Ako je odlučio da istupi iz članstva SDA, trebalo bi da ostane dosljedan sebi i svojoj odluci, pa da vrati mandat stranci koja ga je predložila i podržala prilikom imenovanja na poziciju potpredsjednika Federacije BiH. Trebalo bi, dakle, da podnese ostavku i na poziciju potpredsjednika FBiH.

Inače, izbor članova Predsjedništva SDA je stvar politike, radne kombinatorike, zastupljenosti regija i kantona, jer mi želimo da u Predsjedništvu bude predstavljeno cjelokupno članstvo Stranke.

Poraz SDP-a i SBB-a

DANI: Lagumdžija se nametnuo kao vođa bošnjačkog naroda. Onda je nametnuo Radončića kao drugog lidera bošnjačkog naroda. S druge strane, nakon njihove koalicije bili su lokalni izbori na kojim je bošnjački narod dao većinu glasova SDA. Ko danas vodi bošnjački narod u BiH?

TIHIĆ: Mi, prije svega, treba da naučimo da funkcionišemo ne u likovima lidera, već kao sistem koji će štititi interes bošnjačkog, ali i svih drugih naroda i građana Bosne i Hercegovine. Građani su jasno rekli da je SDA ta koja predstavlja bošnjački narod i dali joj ubjedljivu podršku. Mi smo dobili 37 načelnika, a SDP i SBB zajedno 12. Ko, dakle, predstavlja bošnjački narod – mi ili oni?

sda.ba