SDA će podržati rješenje Izbornog zakona samo u konsenzusu sa SBB-om, SDP-om i DF-om

sefik-dzaferovic-faktor-stav1-e1522818553379-400x189

SDA će podržati rješenje Izbornog zakona samo u konsenzusu sa SBB-om, SDP-om i DF-om

Dijeljenje


Pitanje Izbornog zakona nije pitanje samo parlamentarne većine, nego pitanje svih parlamentarnih političkih stranaka. Rukovođena upravo tim principom, SDA zastupa tezu da traži kompromis svih parlamentarnih stranaka kada su u pitanju izmjene izbornog zakonodavstva u BiH. Pitanje izmjena i dopuna Izbornog zakona je jako važno pitanje za održavanje izbora i njihovu implementaciju i ne bi smjelo biti podložno bilo kakvoj politizaciji, poručio je u razgovoru za Vijesti.ba potpredsjednik SDA i zamjenik predsjedavajuće Zastupničkog doma Parlamenta BiH Šefik Džaferović.

Razgovarala: Nevena Ćosić

– Američka ambasadorica Maureen Cormack i šef Delegacije EU u BiH Lars Gunar Wigemark zajedno sa direktorom Odjela za južnu i srednju Evropu u State Departmentu Matthewu Palmerom danas će u Sarajevu nastaviti razgovore sa domaćim političkim akterima o izmjenama Izbornog zakona BiH. Kakva su Vaša očekivanja?

DŽAFEROVIĆ: Ne mogu govoriti o tom sastanku, ali mogu govoriti o stavovima SDA kada je u pitanju izmjena Izbornog zakona BiH. Naime, kao što sam više puta kazao, SDA želi da se na principima odluke Ustavnog suda BiH i principima Ustava FBiH postigne rješenje, kojim će se omogućiti izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH u onom nedostajućem dijelu koji je Ustavni sud BiH stavio van snage, a to su odredbe koje se tiču popune federalnog Doma naroda i izbora u Mostaru. Želimo da to uradimo zajedno sa drugim političkim strankama – SBB-om, SDP-om i DF-om. Svako rješenje koje se postigne kao konsenzus u okviru ove grupacije stranaka, biće podržano od strane SDA.

– Kako vidite zajednički blog ambasadora Cormack i Wigemarka, u kojem su pozvali domaće političke aktere da prionu na posao i dođu do izmjena Izbornog zakona? Poručili su da se stranke prvo moraju fokusirati na prioritete koji uključuju Dom naroda FBiH i Mostar, a sačekati period nakon izbora za rješavanje ostalih pitanja, uključujući Predsjedništvo, u skladu sa relevantnim presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda.

DŽAFEROVIĆ: Stavovi izrečeni u pomenutom blogu odražavaju dosadašnje stavove koje je međunarodna zajednica zastupala tokom ovih pregovora. Oni su oslonjeni na stavove Vijeća EU za vanjske poslove. Potpuno je izvjesno da nema promjene načina izbora članova Predsjedništva BiH bez implementacije odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić – Finci” i nekoliko drugih povezanih odluka.

Vijeće za vanjske poslove EU kazalo je da je neprihvatljivo preduzimanje bilo kakvih zakonodavnih koraka u BiH koji bi nas udaljili od implementacije tih odluka. Dakle, da bi se promijenio postojeći način izbora članova Predsjedništva BiH, nužno je implementirati odluke Evropskog suda za ljudska prava. To se jasno kaže i u blogu ambasadora.

– Međutim, u medijima su se pojavila različita tumačenja poruka koje su uputili Cormack i Wigemark.

DŽAFEROVIĆ: U pojedinim tumačenjima tog bloga izvode se, prema mom mišljenju, zlonamjerni zaključci, posebno kada se govori o ravnoteži između s jedne strane proporcionalne zastupljenosti, jer Dom naroda između ostalog štiti i vitalne nacionalne interese, i s druge strane široke geografske zastupljenosti, jer je Dom naroda zakonodavni dom u punom kapacitetu kao i Zastupnički dom. U pojedinim analizama u medijima zanemaruje se dimenzija koja se tiče široke geografske zastupljenosti, te se zamenaruje uloga Doma naroda koja nije samo u zaštiti vitalnog nacionalnog interesa.

– Predsjednik DF-a Željko Komšić je u izjavi za Vijesti.ba upozorio da predstavnici međunarodne zajednice stoje uz prijedlog HDZ-a BiH. Jeste li Vi stekli takav utisak?

DŽAFEROVIĆ: Ne, nisam stekao utisak da predstavnici međunarodne zajednice podržavaju stavove HDZ-a, niti bilo koje druge političke stranke. Oni zapravo traže rješenje koje će značiti implementaciju odluke Ustavnog suda. Nisam stekao utisak da SAD i EU podržavaju stavove HDZ-a, niti bilo koje stranke pojedinačno.

Dakle, traži se rješenje koje će uvažiti odluku Ustavnog suda BiH, kao i postojeći pravni okvir. Postojeći pravni okvir je Ustav FBiH koji propisuje za ovo pitanje dva neobično važna principa – minimalnu zastupljenost iz svakog kantona i popis stanovništva iz 1991. godine. Koliko sam vidio, u blogu ambasadora navodi se da je Ustavni sud BiH utvrdio da određeni dijelovi Izbornog zakona nisu u skladu sa Ustavom BiH, jer dovode do prekomjerne ili nedovoljne zastupljenosti određenih etničkih grupa iz određenih područja.

Kaže se da je potrebno tražiti rješenje u skladu sa presudom koja zahtijeva proporcionalniju zastupljenost, a to zahtijeva amandman kojim će se uspostaviti ravnoteža između s jedne strane proporcionalne zastupljenosti, imajući u vidu ulogu Doma naroda FBiH u zaštiti prava svih konstitutivnih naroda, i s druge strane široke geografske zastupljenosti, jer Dom naroda FBiH, kao i Zastupnički dom, ima puna zakonodavna ovlaštenja.

Potpuno je jasno da je HDZ-ov prijedlog naprihvatljiv, jer zanemaruje princip minimalne zastupljenosti koji je vezan za široku geografsku zastupljenost i to svih područja u FBiH, te zanemaruje ulogu Doma naroda FBiH koja nije samo zaštita vitalnog nacionalnog interesa, nego je i zakonodavna. Rješenje HDZ-a predviđa isključivo proporcionalnu zastupljenost etničkih grupa, bez obzira na geografska područja, u Domu naroda FBiH, te zanemaruje zakonodavnu ulogu ovog doma. Osim toga, tim prijedlogom zanemaruje se još jedna bitna uloga Doma naroda, a to je da je ovaj dom polazna tačka za formiranje izvršne vlasti u FBiH.

– Komšić takođe kaže da HDZ i predstavnici međunarodne zajednice insistiraju na principu potpune proporcionalnosti, ali po popisu stanovništva iz 2013. Je li to prihvatljivo za SDA?

DŽAFEROVIĆ: Koliko mi je poznato, tokom ovih razgovora izneseno je nekoliko mogućih ideja kako popuniti Dom naroda Parlamenta FBiH. Govorilo se, na primjer, o uvođenju izbornih pragova, zatim posebnim klubovima koji bi vršili izbor delegata, te o povećanju broja delegata u pojedinim klubovima konstitutivnih naroda i ostalih.

SDA je sve vrijeme iznosila svoje mišljenje da je moguće razgovarati o povećanju broja delegata u federalnom Domu naroda, ukoliko postoji saglasnost svih stranaka o tome. U suprotnom, mi ne možemo podržati ništa što neće biti usaglašeno među političkim strankama SBB-om, SDP-om i DF-om.

Tokom tih razgovora, iznesen je takođe jasan stav SDA da je popis stanovništva iz 1991. godine nešto što je ustavni princip i što ne može biti dovedeno u pitanje. Jasna je ustavna norma da se popis stanovništva iz 1991. godine do konačne implementacije Aneksa VII Dejtonskog sporazuma mora uzeti u obzir prilikom bilo kakvog izračuna gdje se podrazumijevaju etnički podaci. Prema tome, popis iz 1991. godine nije moguće zanemariti i nije moguće primijeniti popis stanovništva iz 2013. godine.

To je jasno rečeno na svim sastancima sa predstavnicima međunarodne zajednice. Naravno, i princip minimale zastupljenosti, koja je takođe propisana Ustavom FBiH, a koja se odnosi na to da se iz svakog kantona ukoliko postoji izabran najmanje po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda mora delegirati u federalni Dom naroda.

To su principi od kojih SDA ne odustaje. Tokom razgovora, iznesene su različite ideje i bilo je različitih osvrta i na samu primjenu popisa stanovništva, ali ono što je od strane SDA, ali i od drugih političkih partija, jasno rečeno jeste da su minimalna zastupljenost po svakom kantonu i popis stanovništva iz 1991. godine dva principa koja ne mogu biti dovedena u pitanje.

– Predsjednik DF-a konstatovao je i da najveći teret odlučivanja snose SDA i SBB koji zajedno sa HDZ-om čine vladajuću strukturu.

DŽAFEROVIĆ: Pitanje Izbornog zakona nije pitanje samo parlamentarne većine, nego pitanje svih parlamentarnih političkih stranaka. Rukovođena upravo tim principom, SDA zastupa tezu da traži kompromis svih parlamentarnih stranaka kada su u pitanju izmjene izbornog zakonodavstva u BiH. Pitanje izmjena i dopuna Izbornog zakona je jako važno pitanje za održavanje izbora i njihovu implementaciju i ne bi smjelo biti podložno bilo kakvoj politizaciji. Postoji, dakle, obaveza i odgovornost svih parlamentarnih stranaka u procesu izmjena Izbornog zakona BiH.

(Vijesti.ba)