Rifatbegović: Vrlo je opasno zabraniti operacije

Piše: Almasa Hadžić

Načelnik Klinike za hirurgiju  Univerzitetsko-kliničkog centra u Tuzli, prof. dr. Zijah Rifatbegović, nakon što je prebolovao koronu, već mjesec dana ponovo je u operacionoj sali, oporavljen, ali izuzetno zabrinut za zdravlje pacijenata kojima treba hirurška intervencija.

Kaže da je i zaboravio da je bio bolestan.

Povratak iz Sandžaka

Zarazio se u Tuzli, nakon povratka  iz Novog Pazara gdje je sa kolegama iz Tuzle i Sarajeva boravio na ispomoći u novopazarskoj  bolnici.

Naime, nakon povratka, svakodnevno je bio u UKC-u radeći veliki broj  onkoloških, ali i operacija koje su zahtjevale hitnost i koje su rađene pod posebnim uslovima.

„Po povratku sam sa kolegama, u tri dana operirao sedam karcinoma a ostalo ne brojim.

Mislim da mi je bio popustio imunitet i virus se lako „zalijepio“.

Imao sam srednje tešku sliku, manju upalu pluća, glavobolje, visoku temperaturu, ali sam se oporavio. Iskreno, zaboravio sam da sam bio bolestan.

No, ne želeći da širim loše vijesti, ali i kao ljekar i kao neko ko je prebolovao koronu, upozoravam da ovaj virus trebamo ozbiljno shvatiti i strogo se pridržavati preporučenih mjera i pravila ponašanja“, kaže na početku razgovora za politicki.ba prof. Rifatbegović.

Iako smo ga u medijima, uglavnom, imali priliku slušati i gledati u svijetlu dobro urađenih teških operacija, transplantacija ljudskih organa, ovih dana, prof. Rifatbegović, na iznenađenje mnogih, podigao je svoj glas zbog odluke Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva o  uvođenju moratorija na program elektivnih, odnosno hladnih  operativnih zahvata.

Kaže da su na klinici koju vodi, do uvođenja moratorija, kontrolirano radili  takve operativne zahvate, posebno što je, upravo zbog mjera vezanih sa pojavom korona virusa, postojao velik broj pacijenata koji, na neki način, nisu bili blagovremeno ni dijagnosticirani, niti terapijski tretirani.

Veći broj takvih slučajeva postojao je  ne samo iz TK, već sa porostora skoro cijele BiH uključujući i entitet RS, a koji su nerjetko naslonjeni, upravo na UKC Tuzla.

„Izuzetno poštujem zdravstvenu  administraciju i njihove sve odluke, ali smatram da je ova posljednja o obustavi programa hladnih operacija donešena ishitreno, brzopleto, bez konsultacija sa strukom.

Kad je TK u pitanju moralo se čuti mišljenje našeg Kliničkog centra, nas hirurga koji najbolje poznajemo stanje svojih pacijenata.

Mi smo do sada imali potpuno kontroliranu situaciju koja se tiče planiranih hladnih operacija.

Radili smo sve po pravilima struke u vrijeme pandemije, pozivali pacijente i   nismo imali zastoja u kontinuitetu tog programa.

Na taj način smanjivali smo mogućnost da pacijenti dugo čekaju na listama, posebno što u ovom vremenu imamo znatan broj zapuštenih slučajeva, koji se, maltene, smatraju hitnim.

Tom odlukom Kriznog štaba ne samo da su zaustavljeni hladni operativni zahvati već i specijalističko-konsultativni pregledi za koje se ne procjeni da su hitni“.

COVID operacione sale

Na Klinici za hirurgiju u Tuzli na čijem je čelu, navodi prof. Rifatbegović, osim operacionih sala gdje se vrše operacije  pacijenata negativnih na korona virus , postoji i COVID operaciona sala gdje se operišu pozitivni pacijenti i oni, kod kojih, zbog hitnosti stanja u kom im je potreban operativni zahvat nije u potpunosti dokazano postojanje virusa.

„Odluke mora donositi struka, ustvari oni koji se bave liječenjem bolesnika. Pa ja sam svaki dan u operacionoj sali, u kontaktu sa bolesnim ljudima. Valjda bi neko trebao konsultirati i nas ovakve,   prije nego što se se zaustavi jedan operacioni program, odnosno prije nego što bolesnom čovjeku, pripremljenom za operaciju kažete da ga nećete, odnosno ne možete operirat jer je „neko viši“ tako naredio.

Zašto je to vašno pitate se.

Pa ljudi su uradili nalaze, donijeli validan PCR da su negativni, povadili razne nalaze, i to u situaciji kada se,  upravo, zbog koronavirusa, teško dolazi do ljekara i, usto, potrošili svoj novac.

I nakon svega, ljekar mora da ga vrati jer ga ne smije operirati.

Naravno, pacijenti koji su COVID  pozitivni, a imaju benigno hirurško oboljenje, oni mogu sačekati.

Ali pacijenti, koji nisu COVID pozitivni, oni čekajući samo pogoršavaju svoje primarno oboljenje“.

Profesor Rifatbegović ističe da ima informacije kako najnovija odluka Kriznog štabe ne važi sa sve ustanove jednako. Jedan broj ustanova poštuje njihovu odluku, dok neki ne poštuju.

Pita donosioce odluka iz Federalnog ministarstva zdravstva kako se njihove odluke provode u privatnim zdravstvenim ustanovama.

„Imamo slučajeve da pacijenti koje smo vratili iz Kliničkog centra u Tuzli zbog zaustavljanja elektivnih programa, dobiju uslugu, odnosno odu i operiraju se u privatnoj ustanovi.

Tamo, naravno, plate tu uslugu, a onda dođu kod nas tražeći saglasnost da im Fond zdravstvenog osiguranja  refundira novac koji su dali jer ih mi nismo htjeli operirati u zakazanom terminu.

Pitam kakva je to logika.

Ako je zaustavljanje elektivnog programa naredba koja važi za javne ustanove, onda to mora važiti na svim razinama.

Možete li zamisliti situaciju da doktori, koji vrate pacijenta jer mu zbog te federalne odluke ne smiju obaviti  proceduru, isti ti, jer imaju dozvolu za dopunsku djelatnost , tu proceduru  obave u privatnoj ustanovi.

I onda, pacijent, kojeg ste vratili misli da to radite kako bi ste nekom privatniku oosigurali posao.

Sve ovo je nadrealno i vrijeme je, ponavljam, da se u donošenje ovako ozbiljnih odluka, napokon, uključi struka i ljudi koji su direktno vezani za pacijenta“, poručuje prof. Rifatbegović.

Dolaze brojni pacijenti

Navodi, također, da se na Klinici za hirurgiju u Tuzli operira velik boj onkoloških pacijenata ne samo iz TK, već i iz Zeničko-dobojskog i Unsko sanskog kantona, kao i pacijenata  koji dolaze iz RS-a, posebno sa prostora Zvornika, Bijeljine i Ugljevika.

Do sada su, kaže, bez ikakvih posljedica,  operisali i COVID pozitivne pacijente.

„Imamo kapacitete da primamo pacijente koji će biti zbrinuti po strogo propisanim medicinskim pravilima za vrijeme epidemije COVID-19 .

Oni se mogu liječiti a da pri tome ničim ne ugrožavaju epidemiološku kartu TK . Moj stav, kao dugogodišnjeg hirurga koji je radio na najtežim operativnim zahvatima, je da takvim pacijentima  treba dati da ostvare svoje pravo na liječenje“, poručuje naš sagovornik.

Ističe da COVID jeste nedaća koja je zadesila svijet pa i „malu državu  Bosnu  i Hercegovinu“ , ali da pametnim, hrabrnim i  stručnim odlukama viših nivoa, treba učiniti sve da se ne produbljuje ionako teško stanje u zdravstvenom sektoru naše zemlje.

„Ponavljam da, na osnovu situacije na terenu Federalni štab treba da donosi odluke.  Zatvoriti zdravstveni sistem je ekstremno opasna stvar“, kaže na kraju našeg razgovora prof. dr. Zijah Rifatbegović.