Popis i problemi dijaspore

27b4275cdf67fac8ef7af010ec180724_l

Popis i problemi dijaspore

 

Odluka o provođenju popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH za sobom je povukla brojne rasprave koje su se pretežno ograničavale na pitanje kako se ko treba izjasniti kada popisni timovi pokucaju na vrata. Rasprave o tome da li se neko treba izjasniti kao Bošnjak ili Bosanac zasjenile su možda i bitnija pitanja na koja pod hitno treba pronaći valjan odgovor. Jedno od tih pitanja je vezano za bošnjačku dijasporu i način na koji će biti popisani Bosanci i Hercegovci koji borave izvan granica BiH, odnosno u dijaspori.


Na ovaj problem je ovih dana ukazao i šef Pravne grupe Svjetskog saveza dijaspore BiH (SSD BiH) Faruk Tičić. On je za Federalnu novinsku agenciju izjavio da sukladno „Zakonom o popisu, bh. dijaspora neće biti popisana i obuhvaćena zvaničnim podacima o popisu”.

Zabrinjavajući je i podatak da predstavnici vlasti nisu uspjeli delegaciji SSD BiH tokom njihove radne posjete domovini ponuditi jasne odgovore na pitanja vezana za popis.

U raspravama o izjašnjavanju kao Bošnjak ili Bosanac isticano je da bi u slučaju podjele na popisu moglo doći do marginalizacije najbrojnijeg konstitutivnog naroda zbog toga što bi smo imali i Bošnjake i Bosance od kojih bi Bosanci završili među ostalima. Malo je tko u tim raspravama koristio priliku da napomene kako biti Bošnjak ne znači nužno ne biti Bosanac, a što bi umnogome olakšalo raspravu i pomoglo joj da stigne do jasnih rezultata.

Sada se, pak, otvara jedno mnogo važnije pitanje: Šta učiniti da Bosanci i Hercegovci u dijaspori budu popisani?

Ne pronađe li se odgovarajuće rješenje za ovaj problem, BiH bi mogla trpjeti štetu na više nivoa, a jedan od tih nivoa se odnosi na činjenicu da bi BiH – u slučaju da dio dijaspore ne bude popisan – izgubila pozamašan broj svojih građana. Zbog takvog razvoja situacije bi u konačnici mogla trpjeti slijedeće posljedice: Sa manje stanovnika bi dobivala manje finansijske podrške od Evropske unije, a kao manje tržište bi bila i manje interesantna stranim ulagačima.

Mnogo je otežavajućih okolnosti kada je riječ o popisu dijaspore: Dosadašnja izborna iskustva – a riječ je o istom procesu dostavljanja formulara – pokazala su da vrlo mali broj državljana BiH nastanjenih izvan BiH dobiva glasačke listiće, a zbog činjenice da se biračka mjesta – u ovom slučaju popisna – otvaraju samo u prostorijama diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH. Dakle, onaj kome se i posreći da dobije formulare za popis, dolazi u tešku situaciju, jer da bi obavio građansku dužnost ili zakonsku obavezu mora naprije riješiti problem dobivanja slobodnog dana, zatim potrošiti određena sredstva i na koncu stići na vrijeme do DKP-a da obavi dužnost. Ovo ne izgleda tako komplikovano ako neko iz Linza putuje u Beč, ali je itekako komplikovano ako neko mora putovati iz Anchoragea na Aljaskoj do Washingtona i pritom preći 3743 km. A ima nas rasutih baš svugdje po svijetu.

(i-vijesti)