Obilježena 23. godišnjica od masakra na tuzlanskoj Kapiji

00007

Obilježena 23. godišnjica od masakra na tuzlanskoj Kapiji

Polaganjem vijenaca i cvijeća danas je u Tuzli obilježena 23. godišnjica od masakra na Kapiji, najtežeg ratnog zločina nad civilnim stanovništvom tokom rata u Bosni i Hercegovini. Brojna delegacija Stranke demokratske akcije položila je cvijeće na groblju / mezarju civilnih žrtava rata na Slanoj Banji uz članove porodica ubijenih, delegaciju Vlade FBiH, delegaciju Gradskog vijeća Tuzla, Oružanih snaga BiH, Univerziteta u Tuzli, predstavnike boračkih, stranačkih i nevladinih organizacija i udruženja, vjerskih zajednica kao i uz mnoge građane Tuzle. Nakon toga cvijeće je položeno i na mjestu stradanja na Kapiji.
U periodu od 15. maja 1992. godine pa do 25. augusta 1995. godine, Tuzla je tučena hiljadama projektila raznih vrsta i kalibara. Oko 90 odsto tih projektila ispaljeno je sa lokaliteta Majevica, a ostalih 10 sa lokaliteta Ozrena. Tuzla je u tom periodu granatirana minobacačima, haubicama, topovima, tenkovima i raketama zemlja- zemlja, ali i kasetnim projektilima.
Većina projektila sa Majevice je ispaljivana sa lokaliteta Ostojići, Cviljevina, Makin Stan, Površnice, Ploče, Modrašnica, Kapljevac, Greda.

Tenkovi su uglavnom djelovali sa puta koji povezuje Površnice sa Modrašnicom. Sa namjerom da ubiju što više civila, Karadžićevi i Mladićevi vojnici, osim iz pravca Majevice, povremeno su i iznenadno Tuzlu granatirali i iz sasvim drugog pravca, iz pravca Ozrena.

Način granatiranja Tuzle i vrste ispaljenih projektila ukazuju na osnovni cilj agresora bio usmrtiti i raniti što veći broj civilnog stanovništva. Haubički, topovski i tenkovski projektili, kojima je najčešće tučena Tuzla, pripadaju skupini parčadnorušećih, koji se nakon aktiviranja rasprskavaju u prosjeku na 1000 do 1.500 parčadi. Opasnost djelovanja se uvećava jer padaju na čvrstu, asfaltnu podlogu.

Granatiranje Tuzle predstavljalo je sistematsko terorisanje stanovništva. Tome svjedoči i činjenica da je agresor često primjenjivao metodu ispaljivanja samo po jednog projektila u nepravilnim razmacima od 45 do 60 minuta. Zna se da je prvi projektil najopasniji, od njega civili masovno stradaju.

Od ukupnog broja projektila kojima je gađana Tuzla, samo 5 odsto odnosi se na selektivno djelovanje po lokalitetu kasarne u Solini, industrijskoj zoni i releju na Ilinčici. Ostalih 95 odsto projektila ispaljeno je na urbano područje.
Do sada je utvrđeno da je u periodu od 15.05.1992. godine do 25.08.1995. godine na taj način vojska Jugoslavije i paravojska takozvane Srpske Republike pod komandom Radovana Karadžića i Ratka Mladića, u Tuzli ubila preko 200 i ranila preko 1000 civila.

25.maja 1995. godine je od granate ispaljene sa položaja tzv. Vojske Republike Srpske na Ozrenu ubijena 71 mlada osoba, a preko 150 je teško i lakše ranjeno. Prosječna dob ubijenih i ranjenih bila je 23 godine. Masakr će ostati upamćen kao jedan od najvećih zločina protiv civilnog stanovništva tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Za zločin na Kapiji osuđen je Novak Đukić na 20 godina zatvora, ali on se trenutno krije u Srbiji. Za zločine nad civilnim stanovništvom Bosne i Hercegovine, te počinjeni genocid, na 40 godina zatvora u Hagu je osuđen Radovan Karadžić, a presudu čeka Ratko Mladić.

00000 104003

00001

000002

00003

000004

00005

00006


tenzila