Najbolji sistem poluotvorene popisnice

Šta su tehnički, a šta politički problemi?

Vijeće ministara BiH zaduženo je da pripremi cjelovitu informaciju koja se odnosi na popis stanovništva i domaćinstava u BiH (usaglašavanje izgleda popisnice, finansiranje, rješavanje unosa i obrade podataka, provođenje kampanje informisanja, kartografija) i da je što prije dostavi na razmatranje u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Ovu inicijativu, koju je podnio delegat Doma naroda PSBiH Halid Genjac (SDA), podržala je Zajednička komisija za evropske integracije PSBiH na sjednici u Čapljini.

– Od Vijeća ministara očekujemo da nam predoči sve podatke koji se odnose na predstojeći popis. Trebamo dobiti pregled onoga što je do sada urađeno po tom pitanju, kao i šta su problemi. Parlament BiH treba znati gdje su tehnički, a gdje politički problemi oko popisa stanovništva i šta se čini da se oni prevaziđu, rekao je za Oslobođenje Genjac, inače, predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije PSBiH.

Grupa ostali

Jedno od ključnih otvorenih pitanja koje mora riješiti Vijeće ministara BiH jeste definiranje grupe pitanja koja se odnose na etno-kulturološka izjašnjenja na popisnici (primjena otvorenog ili zatvorenog sistema).

Predsjedavajući Komisije Halid Genjac cijeni kako je za prilike u BiH najbolje rješenje primjena sistema poluotvorene popisnice, kako je definirano i dogovarano u okviru prve verzije zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, te kako se to primjenjivalo na probnom popisu održanom u oktobru 2012. Protokolom EUROSTAT-a, navodi Genjac, precizirano je da se prilikom izjašnjavanja ne treba na bilo koji način sugerisati kako će se neko izjasniti, ali da je u slučaju BiH Ustavom definirana etnička pripadnost za sve nacionalnosti.

– Stoga najbolja opcija jeste da se na popisnici koja tretira grupu pitanja etno-kulturološkog dijela navedu kategorije Bošnjak, Srbin i Hrvat, kako bi se izbjegla svaka manipulacija, te da se uz te navede i ona ne želim se izjasniti, što je obaveza EUROSTAT-a, kao i grupa ostalih. Pod rubrikom ostali bilo bi omogućeno da se svi građani u BiH izjasne koje im je opredjeljenje u tom smislu. Prilikom razvrstavanja išlo bi se na definiranje 17 grupa koje su propisane zakonom, koje bi bile svrstane u nacionalne manjine, kao i druge prema opredjeljenju. Na ovaj način bi se izbjegla svaka vrsta manipulacija, cijeni Genjac.

Iskrivljena slika

Otvorena popisnica koja se odnosi na grupu etno-kulturoloških pitanja, navodi Genjac, ima prednosti, jer se slobodno omogućava građanima da se izjasne, ali da u prilikama kakve su u BiH može imati puno više nedostataka u primjeni.

– Veliki broj ljudi, posebno ako se radi o manjem stepenu obrazovanosti, zapravo uopće ne razumije pitanje etničke pripadnosti i kao takvu tretira da je musliman, pravoslavac… Takva situacija bi mogla dovesti do potpuno netačnih podataka jer popisivač u takvim okolnostima mora unijeti izjašnjenje iako se u tom slučaju ne radi o jasnoj etničkoj pripadnosti, naglašava Genjac.

Osim toga, u slučaju primjene otvorenih popisnica, čitač pisanih odgovora može evidentirati procent grešaka i do čak 30 posto, što bi dovelo do iskrivljene slike stanja.

Dom naroda PSBiH na sjednici u utorak, 26. februara, po hitnom postupku trebao bi se očitovati o izmjenama i dopunama Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH koji se pomjera za šest mjeseci, odnosno od 1. do 15. oktobra.

(Oslobođenje)

sda.ba