Kolegij SDA povodom novih pokušaja diskvalifikacije lika i djela prvog predsjednika RBiH Alije Izetbegovića
Obilježavanje godišnjice smrti rahmetli prvog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića je nažalost iskorišteno za lansiranje novih neistina i diskvalifikacija u odnosu na njegovu historijsku ulogu i djelo. Novo “viđenje” Alije Izetbegovića je došlo od strane skoro nepoznatog i irelevantnog autora, i SDA mu neće davati do značaja raspravom o njegovim naivnim tezama opterećenim netrpeljivošću i ličnim animozitetom.
O tome ko je bio Alija Izetbegović neće presuditi ni oni koji ga vole, niti oni koji ga ne vole. Sud o njegovom djelu izreći će historija, na bazi činjenica. A činjenice su jasne i nesporne, a sublimirane u izjavi tvorca Dejtonskog mirovnog sporazuma Richarda Holbrooka “Da nije bilo Alije Izetbegovića, danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine”.
U deceniji koju je obilježilo liderstvo Alije Izetbegovića otvoreni su demokratski procesi u BiH, ukinuta je jednopartijska diktatura, Bosna i Hercegovina je vratila svoju državnost, osigurana je međunarodna pozicija BiH, zemlja je odbranjena od agresije, odbačeni su pritisci antibosanskih snaga i dijela međunarodne zajednice za podjelom BiH, postignut je mir, a u postdejtonskom periodu ostvaren je niz reformi koje su vodile jačanju i ujedinjavanju države Bosne i Hercegovine. U tom vremenu vraćeno je ime Bošnjačkom narodu i bosanskom jeziku. Bošnjaci su postali politički faktor bez kojeg nema dogovora ni u BiH,niti u regionu.
U vremenu kada se raspadao Savez komunista, kad su svađe dojučerašnjih Titovih saradnika dovele do raspada zemlje, kada je u Karađorđevu dogovarana podjela Bosne i Hercegovine, i kada se JNA stavila na stranu samo jednog jugoslovenskog naroda, Alija Izetbegović je morao osnovati novu političku snagu, a zatim i novu vojnu snagu kako bi se omogućila odbrana BiH i naroda koji ovoj zemlji pripada. U toj borbi nije bilo revanšizma prema onima koji su Aliju Izetbegovića progonili i zatvarali u vremenu komunističkog jednoumlja, nije bilo cenzure medija ni u najtežim ratnim uslovima, nije bilo pokušaja revizije historije. Jedina glavna ulica u gradovima bivše Jugoslavije koja nosi ime po Josipu Titu se nalazi u Sarajevu, tamo gdje se o tome pitao Alija Izetbegović. Zahvaljujući ulozi Predsjedništva BiH koje je u ratu predvodio Alija Izetbegović, Armija BiH se nije pretvorila u osvetničku silu. Osvete nad Srbima su zaustavljene u prvoj godini rata kroz dramatičan obračun regularnih postrojbi sa pobunjenim komandantima sarajevskih brigada, i time svedene na nivo incidenata. U historiji ratovanja je slučaj bh.patriota jedinstven po odnosu pretrpljenih i počinjenih zločina. Sistematskom zločinu napadača odgovoreno je sistematskim sankcioniranjem zločina vlastite strane.
Suština borbe Alije Izetbegovića je bila ostvarenje slobode u najširem smislu,što podrazumijeva i slobodu kritike njegovih postupaka i djela. Maliciozni i neutemeljeni napisi su pratili Aliju Izetbegovića kroz sve vrijeme njegovog političkog djelovanja, pa i u najtežim danima borbe za opstanak Bosne i Hercegovine. I tada,i danas, ti napadi samo podcrtavaju veličinu djela,izbora i puta na koji smo ponosni i kojim ćemo nastaviti ići u vremenu koje je pred nama.
sda.ba