Koalicija sa SDP-om nije na klimavim nogama

DANI: Srbija je dobila kandidatski status u Evropskoj uniji. Po Vašem mišljenju, šta je uzrok zastoja Bosne i Hercegovine koja je u evropskim integracijama bila donedavno is­pred Srbije?

TIHIĆ: Riječ je o nedostatku dogovora, dijaloga i ne­dostatku hrabrosti političara da čine kompro­mise. To je dovelo do toga da nismo na vrijeme postigli dogovore o nizu zakonskih rješenja. Tre­balo nam je, naprimjer, skoro četiri godine da se usvoji Zakon o popisu stanovništva i to na prin­cipima prudskog procesa. Slično je i sa drugim propisima.

DANI: Kad je riječ o Zakonu o popisu stano­vništva, neke stranke, uključujući i opozicione, sklone su kritikovanju SDA daje sada prihva­tila ono što je godinama odbijala. Kako to opravdavate?

TIHIĆ: Nije SDA, već je SDP prihvatio nešto čemu se protivio četiri godine. SDP je bio protiv rješenja popisu stanovništva iz prudskog procesa. A za­laganje za čl. 48, kojim je predviđeno da će po­daci popisa stanovništva iz 1991. biti korišteni za uspostavljanje etničke strukture vlasti u BiH do okončanja procesa povratka izbjeglih, odnosno provedbe aneksa7 Dejtonskog sporazuma, bilo je zalaganje Stranke za BiH. Riječ je o potpuno nepotrebnom članu zako­na, jer pitanje etničke zastupljenosti u instituci­jama vlasti, posebno u entitetima, regulisano je ustavima entiteta i države Bosne i Hercegovine. To se nigdje ne rješava zakonom o popisu stano­vništva. Eventualno se može riješiti izbornim za­konom. Što se tiče SDA, taj član nije trebao ni da bude, ali je u tom odnosu političkih snaga bilo bit­no da Stranka za BiH glasa za taj zakon. Stranka za BiH je insistirala na tom članu zakona. Bez tih glasova i glasova SDP-a koji je bio protiv, nije bi­lo moguće usvojiti Zakon o popisu stanovništva.

DANI: Sada bi trebalo usvojiti fiskalni okvir za 2012-2014, te izmjene Ustava radi provedbe presude Sejdić – Finci. Vjerujete li da će se do­govor o tome postići?

TIHIĆ: Želim da postignemo dogovor, možda čak u petak (9. marta zakazan je sastanak lidera šestorke – op. aut.).

DANI: Da li SDA istrajava na stavu da članove Predsjedništva BIH bira Parlament?

TIHIĆ: Da. Mi smatramo da na taj način možemo osigurati punu ravnopravnost ne samo ostalih nego i svih konstitutivnih naroda U suprotnom, uvi­jek postoji mogućnost da većina izabere predsta­vnika drugog naroda.

DANI: I dalje govorimo o izboru tri člana Pred­sjedništva?

TIHIĆ: Da, dva iz Federacije i jedan iz Republike Srpske. Uklonile bi se diskriminatorske odredbe u kojima se navodi da se bira Srbin iz RS-a, a iz Fe­deracije Bošnjak i Hrvat. Ne bi bilo tili odrednica. To znači da iz oba entiteta mogu biti izabrani i Srbin i Hrvat i Bošnjak, kao i iz kategorije ostalih.

DANI:Stranke iz Republike Srpske protive se in­direktnom izboru.

TIHIĆ: Ja sam rekao i gospodinu Čoviću, imajući u vidu da gospodin Dodik u posljednje vrijeme jako brine i o Hrvatima i zaštiti njihovih intere­sa deklarativno, da je sada vrijeme da on to i pra­ktično pokaže, te da se složi s indirektnim izbo­rom članova Predsjedništva. Ako nema indirek­tnog izbora, uvijek postoji mogućnost da npr. Bošnjaci izaberu hrvatskog člana Predsjedništva.

DANI: Ali bi Ostali praktično teško mogli da pos­tanu članovi Predsjedništva…

TIHIĆ: Po ovim rješenjima, otvara se mogućnost da se za člana Predsjedništva kandiduju predsta­vnici iz reda ostalih. Da ii će stvarno biti izabra­ni ili ne, to zavisi od procesa u Bosni i Hercego­vini, kada će etnička zastupljenost ustupiti mjes­to nekim drugim kriterijama koji postoje u dru­gim demokratskim zemljama, tako da neće biti važno da li je neko Srbin, Hrvat ili Bošnjak, ne­go kakav je čovjek, koliko je sposoban…

DANI: Uzrok nesporazumu dva najjača koalici­ona partnera stranaka platforme SDP-a i SDA bio je zakon o unutrašnjim poslovima FBiH. Zašto je ovaj zakon sporan za SDA imajući u vi­du da će biti formirano parlamentarno tijelo za nadzor rada policije?

TIHIĆ: Mi smo i do sada imali parlamentarno ti­jelo za nadzor rada policije. To je Neovisni odbor. Zašto je sporan zakon? Ako posmatramo konkret­na rješenja, u ovom zakonu predviđeno je da pos­tupak razrješenja bude daleko jednostavniji i brži od postupka imenovanja Nigdje ni u jednom pra­vnom sistemu nije poznato da je postupak razr­ješenja brži i jednostavniji od imenovanja Obično je razrješenje komplikovanije. Traži se korak dva više. Po ovom rješenju, predviđeno je imenovanje samo na prijedlog Neovisnog odbora, a razrješenje se može izvršiti i pored protivljenja Ne­ovisnog odbora na prijedlog ministra unutrašnjih poslova. Na taj način jasno se šalje poruka svim direktorima i komesarima da ako “ne budu slušali” politiku i one koji su personifikacija te po­litike, mogu po jednostavnoj proceduri biti smi­jenjeni i to većinom glasova u Vladi, a ne parla­mentarnom većinom. To je osnovni problem. Na taj način se vrši pritisak na direktora policije da mora slušati vladajuću koaliciju.

DANI: Kakve će posljedice imati prihvatanje ovog zakona?

TIHIĆ: Vjerujem da će SDP pristati na određene iz­mjene predloženog zakona, pogotovo u dijelu ko­ji se odnosi na razrješenje direktora policije, jer je potpuno nelogično da se lakše razrješava, ne­go imenuje. Šta će se desiti, pitao sam gospodi­na Lagumdžiju, na sljedećim izborima, kada možda neka druga Vladina većina na osnovu ova­kvog zakona promijeni sve direktore i komesare policije. Neće to uraditi Sulejman Tihić. Nisam ja takav čovjek. Ali nisam siguran da će neko u kan- tonalnim odborima, naprimjer, SDA ili HDZ-a vršiti smjene svih onih koje su prethodnici pos­tavili i to po skraćenoj proceduri.

DANI: S obzirom na to da je Vlada Federacije BiH u nekoliko navrata upozoravala direktora Federalne uprave policije Dragana Lukača po ra­zličitim osnovama tražeći i izjašnjenje Ne­ovisnog odbora, da li je intencija i ovih izmje­na zakona da se Lukač smijeni ili onemogući u samostalnom radu?

TIHIĆ; Ja mislim daje, između ostalog, intencija do­nošenja ovakvog zakona smjena Dragana Lukača. To vidimo i po medijskoj harangi koja se vodi pro­tiv njega. loš se samo u vremenskoj prognozi Federalne televizije ne pojavljuju prilozi o smjeni Dragana Lukača. Ja ga znam kao ozbiljnog, profesionalnog i poštenog policajca Uvijek ćemo sta­jati ne samo iza Lukača nego svih takvih koji ra­de svoj posao u skladu sa zakonom i kako to pro­fesija nalaže.

DANI: Da li je jedan od razloga hajke na Draga­na Lukača nastojanje da se spriječi provedba istraga za organizovani kriminal protiv nekih političara?

TIHIĆ: Ne znam. To treba pitati one koji vode tu ha­jku. Mi možemo samo da pretpostavimo da nekome neka istraga možda smeta i to nekome iz kru­ga ljudi koji mogu da utiču na zakonska rješenja ili nekih njihovih saveznika. Ali ako želimo profe­sionalnu policiju oslobođenu političkih uticaja, mi­slim da ta rješenja ne idu u tom pravcu, nego obr­nuto – da politički uticaj bude prisutan.

DANi: Utisak je da je koalicija SDA i SDP-a na pri­lično klimavim nogama, ispunjena velikim nepovjerenjem. Smatrate li da će ona opstad do narednih izbora 2014?

TIHIĆ: Nije koalicija na klimavim nogama bez ob­zira na razlike koje se povremeno pojavljuju. Do sada sam imao iskustva koalicije sa Strankom za BiH. Bilo je i drugih oblika koaliranja. Bile su veće razlike nego u koaliciji sa SDP-om. Uz sve razli­ke, mi ćemo nastaviti da radimo, da rješavamo te probleme. Ja znam da se SDP-u nude i neke dru­ge stranke i da bi u okviru SDP-a neki ljudi volje­li da se napravi koalicija s nekom strankom ko­ja bi bila poslušna prema SDP-u i koja bi bila ma­nje zahtjevna kad je riječ o pozicijama. Ali želim da vjerujem da u SDP-u ima daleko više razu­mnijih ljudi koji žele dobro Bosni i Hercegovini i njenim građanima, a to će prije postići sa SDA, a ne sa nekom drugom strankom.

DANI: U svom nedavnom javnom istupu pred­sjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija u vezi sa eventualnom rekonstrukcijom Federalne vla­de kazao je da u Vladi nema mjesta i za SDA i HDZ. Vaš komentar?

TIHIĆ: Ništa novo. Za odluku o rekonstrukciji Vla­de FBiH potrebna je saglasnost najmanje tri stranke iz sadašnje koalicije. Jedino na taj način može doći do rekonstrukcije. Potrebna je saglasnost predsjednika i dva potpredsjednika Federacije. Za SDA to nije tabu-tema, ali očito je da u koaliciji nema potrebne većine za rekonstrukciju. Ja sam za rekonstrukciju Vlade u okviru pos­tojećeg sastava, jer je vrijeme pokazalo da neki mi­nistri nisu položili ispit i ne obavljaju poslove ka­ko bi trebalo.

DANI: Kakva su Vaša očekivanja od lokalnih izb­ora?

TIHIĆ: Teško je ostvariti rezultat iz 2008. godine, ka­da je SDA osvojila 40 načelničkih pozicija, SDP osam, a Stranka za BiH tri. Mi ćemo se potrudi­ti da to bude približno ovom rezultatu i potrudićemo se da dobijemo pozicije načelnika u ne­kim gradovima koji su do sada bili ”rezervisani” za SDP. Vjerujem da SDA može ostvariti dobar rezultat imajući u vidu prijevremene izbore u Srebreniku, Ilidži, Vogošći, Sanskom Mostu, Travni­ku, Vukosavlju, gdje je SDA pobijedila naše po­litičke konkurente, među kojima su SDP i SBB.

DANI: Zalažete se za formiranje više općina u Mostaru. Zar to nije vraćanje na pozicije pod­jele prije 10 godina?

TIHIĆ: Mi se zalažemo za dejtonska rješenja, za rješenja Evropske unije, gospodina Hansa Koschnicka, prelaznog statuta grada Mostara. Poka­zalo se da je ovo rješenje koje je visoki predsta­vnik Paddy Ashdown nametnuo nefunkcional­no, da otežava rad i administracije i dostupnost građanima, te napredak grada Mostara. Smatra­mo da ćemo pravilnim rasporedom nadležnos­ti između općina i grada imati efikasniju i skla­dniju strukturu u skladu sa Ustavom i onim što nam je Evropska unija predlagala. Uostalom, u Sa­rajevu imamo Gradsko vijeće, imamo više općina sa jasno podijeljenim nadležnostima i to funkcioniše, pa zašto ne bi i u Mostaru.

DANI: Šta je garancija da takvo uređenje neće pro­dubiti podjele? Prije 10 godina Mostar je imao šest općina i to nije dobro funkcionisalo.

TIHIĆ: Ovaj postojeći Statut nije donio rješenja i protivustavan je. Odluku s tim u vezi donio je Us­tavni sud. Dakle, moramo ići u promjene. Imamo aneks Dejtonskog sporazuma koji se odno­si na Mostar. Imamo aneks koji je predložila Evropska unija i koji su potpisali domaći političari. To je prelazni statut Mostara, koji može da bude osnova za ozbiljne političke razgovore i domaće rješenje, koje bi podrazumijevalo formiranje više općina. Vremena su se promijenila. Ako pre­lazni statut u nekim oblastima nije nudio dobra rješenja, možemo mi to popraviti.

DANI: Kad je riječ o Srebrenici, zalažete se da se na predstojećim lokalnim izborima primije­ne pravila po kojima će pravo glasa imati svi oni koji su tamo živjeli prema popisu stanovništva iz 1991. Riječ je o privremenim izmjenama Izbornog zakona koje su se odnosile na općin­ske izbore u Srebrenici 2008. godine. Zašto se ovim pitanjem niste bavili ranije, a ne sada u izbornoj godini?

TIHIĆ: Kad je u pitanju Srebrenica, kada je u pita­nju Republika Srpska, povratak, sve što je do sa­da urađeno, uradila je Stranka demokratske ak­cije. Druge stranke su se uključile tek negdje 2000. godine. Do tada nisu učestvovale ni na izborima. Sve što je urađeno, mi smo uradili. Možda se mo­glo više, ali bile su razne opstrukcije u Republici Srpskoj. Nije bilo dovoljno solidarnosti i razumi­jevanja od drugih političkih stranaka u Federa­ciji. Mi stalno tretiramo pitanje Srebrenice u ka­pacitetu koji je moguć u Republici Srpskoj ima­jući u vidu njihove politike. Mi smo se zalagali da Srebrenica postane distrikt. I sada smatramo da su Brčko, Mostar i Srebrenica posebni. Smatramo da Srebrenica mora imati poseban status. Ne mo­gu se ljudi pobiti i protjerati i na njihovo mjesto dovesti ljudi iz drugih gradova, uključujući i Bajinu Baštu, dakle gradova iz druge države, koji ima­ju pravo glasa, a ovi koji su protjerani, odnosno po­rodice ubijenih nemaju pravo glasa. To je plane­tarna nepravda. Da sam ja na mjestu političara iz RS-a, pokazao bih u tom slučaju širinu. Najma­nje što se može pokazati je suočavanje s istinom u Srebrenici. Postoje desetine presuda i zašto na­zor ići s kandidaturom predstavnika politike ko­ja negira genocid. Mi nismo protiv toga da načel­nik Srebrenice bude predstavnik drugog naroda, ne samo bošnjačkog. Ali za nas je neprihvatljivo da načelnik Srebrenice bude predstavnik politi­ke koja negira genocid. To bi moglo vrlo negati­vno uticati na stabilizaciju prilika u Bosni i Her­cegovini i upravo bi onim političkim strujama ko­je kažu da se to sve nama dešava, jer smo musli­mani, dalo još veću snagu, za razliku od nas koji pokušavamo da rješavamo sadašnje i probleme u budućnosti, te da pitanje prošlosti ostavimo su­dovima i istoričarima.

HRVATSKO PITANJE

Nije smetnja da jedan narod bude konstitutivan u dvije države

DANI: Nedavno ste mogli pročitati tezu akade­mika Muhameda Filipovića da su “bosanski Hrvati pretvoreni u hrvatsku dijasporu u BiH i dovedeni u nenormalan položaj da budu ustavnopravni i konstitutivni subjekt u dvije ra­zličite države”. To je, prema profesoru Filipoviću, “logički i pravno neodrživo i mora­lo je dovesti do relegacije njihovog ustavnopravnog položaja u BiH na status nacionalne manjine”. Šta Vi mislite o ovoj tezi?

TIHIĆ: Mislim da nije nikakva smetnja da jedan narod bude konstitutivan u dvije države. Bosna i Hercegovina je uvijek bila država ravnopravnih nareda i broj pripadnika naroda mijenjao se ovisno od historijskih i drugih prilika, ratova i zbivanja. Hrvata je manje nego što ih je bilo prije rata, ali to ne treba da utiče na njihovu ravnopravnu poziciju u Bosni i Hercegovini.

ODGOVORNOST ZA USPJEHE I PROMAŠAJE

SDA je trajna kategorija

DANI: Argumentacija koja se koristi protiv SDA je da je odgovorna za sve što je loše u pro­teklih 20 godina. Činjenica je da je SNSD još 2006. pomeo SDS sa političke scene. HDZ više nije što je bio. Je li došlo vrijeme za odlazak SDA sa političke scene?

TIHIĆ: SDA je trajna kategorija. Ona će ostati dok je Bosne i Hercegovine. Mi svoju politiku prilagođavamo vremenu i prilikama. Ove druge stranke gube svoju poziciju, jer se nisu prilago­dile vremenu. Nije tačno da odgovornost za sve što je loše u proteklih 20 godina snosi SDA. Is­tovremeno bi trebali da kažu da sve dobro što je urađeno od uspostave nezavisnosti, međun­arodnog priznanja, odbrane i obnove zemlje, integracije države, formiranja jedne vojske, jedne obavještajne službe, jedne granične, te carinske službe, te 74 državne institucije, zasluga je SDA.

DANI: Ali po mnogim tim pitanjima zaslužna je međunarodna zajednica…

TIHIĆ: Ali zna se ko je radio posao i ko je vodio razgovore i sa međunarodnom zajednicom. Šta je rezultat onih koji su se svađali s međunarodnom zajednicom? Potpuni zastoj i pad aprilskog paketa ustavnih amandmana, katastrofalna reforma policija. Ono što nije ostvareno, ni­je posljedica toga što SDA nije htjela. Nije bilo saglasnosti srpske i hrvatske strane. Ta dem­agogija da je SDA odgovorna, više ne prolazi.

Duška Jurišić

DANI, 09.03.2012.

(preuzeto sa sda.ba)