Izetbegović u Briselu: Riješiti hrvatsko pitanje već u prvoj polovini naredne godine

bakir-izetbegovic1-658x438-400x266

Izetbegović u Briselu: Riješiti hrvatsko pitanje već u prvoj polovini naredne godine

Dijeljenje


Govoreći o temi “Izgradnja države u Bosni i Hercegovini”, u okviru konferencije u Evropskom parlamentu povodom 20. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović kazao je kako se Dejtonski mirovni sporazum može mijenjati korak po korak u skladu sa evropskim standardima i uvažavajući međunarodno priznata ljudska prava i osnovne slobode, javlja Anadolu Agency (AA).

On je naglasio kako trenutno postoji opća saglasnost o najvažnijem aspektu Dejtonskog sporazuma, a to je da je donio mir i prestanak patnje naroda i devastacije države BiH, dodavši kako su o ostalom mišljenja različita.

Izetbegović je kazao kako je Dejtonski sporazum sačuvao cjelovitost BiH, ali je donio entitetsku podjelu, te podsjetio da su kreatori genocida nad Bošnjacima u Hagu, ali da je Srebrenica u kojoj je srpska vojska praktično iskorijenila bošnjačko stanovništvo, ostala u Republici Srpskoj.

Dodao je kako je Sporazum kreirao i preglomaznu državnu strukturu i mehanizme za zaštitu nacionalnih interesa, da je implementacijom aneksa sedam ostvaren najefikasniji povrat imovine od vremena Drugog svjetskog rata, ali da to nije rezultiralo masovnim povratkom prognanih.

– Pogled na stanje dvije decenije nakon donošenja Dejtonskog sporazuma zavisi od toga kako ga želimo vidjeti – kazao je Izetbegović podsjetivši kako je Sporazum predvidio pet institucija na nivou države, a da ih danas ima 75.

“Ogroman put je prevaljen u proteklih 20 godina”, rekao je Izetbegović.

No, naglasio je i kako mlade generacije u takvoj BiH rastu odvojene, ali je uočljiv i napredak u međunacionalnim odnosima, te mladi sve više sudjeluju u zajedničkim projektima, a slično je u oblastima biznisa, medija i kulture.

Upozorio je na glomaznu državnu administraciju na svim nivoima, uslovljenu kompleksnom strukturom BiH koja ima državni nivo vlasti, entitete, kantone, općine, Brčko distrikt.

– Skoro polovina svih budžeta u zemlji troši se na sanaciju posljedica rata i brigu o ljudima. Noseći teret kompleksne i skupe države i brige o ranjenim i porodicama poginulih, bh. privreda skoro je stigla privrede susjednih zemalja koje nisu iskusile ratna razaranja – dodao je Izetbegović rekavši kako BDP i industrijska i poljoprivredna proizvodnja pokazuju rast, i zaključivši: “Čaša je do pola puna i nastavlja sporo da se puni.”

U izmjenama Dejtonskog sporazuma “niko ništa i nikome neće moći nametnuti u BiH i sve što se bude u bude dešavalo morat će biti plod interesa i dogovora tri konstitutivna naroda, ali i međunarodne zajednice koja sebi ne može sebi dopustiti ponavljanje ratnih razaranja na tlu Evrope”.

Naveo je da se ubrzo može riješiti pitanje presude “Sejdić i Finci”, ujedinjenjem kantona smanjiti njihov broj sa 10 na tri-četiri, riješiti ono što se zove hrvatsko pitanje već u prvoj polovini iduće godine.

– Bitno je prepoznati stvarne interese i razdvojiti ih od ukorijenjenih nacionalnih zabluda – kazao je Izetbegović.

Napomenuo je kako je srpski narod u BiH se često suprotstavljao jačanju države, “čak i kad je to išlo u njihovu korist” i dodao kako je zastoj reformama najdirektnije se odrazio i na ekonomsko stanje u RS-u.

– Prava opasnost je stagnacija, letargija, besperspektivnost koja vodi odlasku mladih stručnjaka iz BiH. Prijeti nam opasnost da se pretvorimo u stareću naciju ako se ne prekinu jalovi konflikti koji onemogućuju dogovore – rekao je član Predsjedništva BiH zaključivši kako se “Dejtonski sporazum može mijenjati korak po korak u skladu sa evropskim i standardima i uvažavajući međunarodno priznata ljudska prava i osnovne slobode”.

(Faktor.ba; Foto: Anadolu Agency)