INTERVJU – Salko Bukvarević: Građani nisu zaslužili da im se blokiraju putevi

Salko Bukvarević, federalni ministar za boračka pitanja, osvrnuvši se na blokadu Federacije od strane jednog broja demobilisanih boraca, stava je kako ni građani Federacije ni drugi saborci nisu zaslužili da im se blokiraju putevi.

Govoreći o usaglašavanju Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica naglašava kako očekuje da svi organi vlasti rade svoj dio posla. Komentarišući zahtjev demobilisanih boraca da borački dodatak dobiju isključivo borci koji su bili na prvoj liniji, sa puškom u ruci, Bukvarević kaže kako to u ovom trenutku nije moguće.

S obzirom na to da sjednica Komisije za usaglašavanje Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica, kako su tražili demobilisani borci, neće biti održana sutra, danas su borci počeli sa blokadom Federacije. Kako to komentarišete?

– Ja sam apsolutno protiv bilo kakvih blokada. Naši sugrađani, naši saborci koji rade i bave se biznisom, nisu zaslužili da se blokiraju ceste. To nije način rješavanja problema. I smatram da to prije svega ne trebaju raditi zbog naših sugrađana i zbog naše države. Investitori i oni koji žele da dođu u našu domovinu, kao i turisti, kada čuju takve informacije naravno da će otići ili da će smanjiti mogućnost da naši ljudi ostvare kontakte, finanisijsku dobit. Ja smatram da svaki organ treba da radi svoj posao i apsolutno podvlačim da sam protiv bilo kakvih blokada cesta.

Kako gledate na cjelokupnu situaciju oko Zakona o pravima demobilisanih boraca i da li je tačno da i kada Komisija Parlamenta FBiH usaglasi tekst zakona, da konačno mišljenje o njemu mora dati Ministarstvo na čijem ste čelu?

– Komisija za usaglašavanje teksta Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica može zatražiti mišljenje i stav Vlade FBiH i resornog ministarstva. Mi smo dužni da damo svoje mišljenje. Naravno, vidjet ćemo šta su rješenja i pogotovo imamo obavezu da zajedno sa Ministarstvom finansija FBiH damo mišljenje kada je riječ o finansijskim obavezama. S obzirom na to da se traže dodatna finansijska sredstva, morat će se i obrazložiti iz kojih izvora. Ja se nadam da će Komisija čim prije usaglasiti tekst, a ukoliko budu zatražili stav i mišljenje Ministarstva, mi stojimo na raspolaganju i Komisiji i parlamentarcima.

Kako gledate na sadašnju verziju zakona koja je proizašla iz amandmana?

– Smatram da smo mi ponudili jedan realan i provodiv zakon za koji su bila osigurana sredstva. U prijedlogu koji je proizašao iz amandmana stoji da će se sredstva tražiti i od nižih nivoa, kantonalnih i općinskih. Ja nemam ništa protiv, samo ukoliko je to izvodljivo da federalni nivo može narediti kantonalnim i općinskim nivoima da ta sredstva koja su do sada raspoređivali na druge pozicije za boračko-invalidsku zaštitu, da to upute u taj fond. I, naravno, podržavam da kroz zakon o igrama na sreću koji treba donijeti Parlament FBiH, sva ta sredstva se preusmjere za rješavanje pitanja boraca.

I na kraju, kada je riječ o boračkom dodatku, šest KM za svaki mjesec proveden u vojsci, borci traže da dodatak dobiju samo oni koji su bili na prvoj liniji, držali puške. Da li je to ostvarivo?

– Prvo moram kazati kako su u Ministarstvu odbrane FBiH, a kasnije je to preuzelo Ministarstvo za boračka pitanja, vođene evidencije samo o pripadnosti oružanim snagama. I to bi bilo izuzetno teško i praktično pravno sada neprovodivo. Ukoliko bi se zakon usvojio u tom obliku, imali bismo veliki broj tužbi, ali pravno bi zakon bio neprovodiv jer u Ministarstvu nisu vođene evidencije na takav način. U Ministarstvu su vođene evidencije u vojnim knjigama koliko je ko bio pripadnik određene jedinice. Sada kada bismo to uradili, morali bismo uključiti Ministarstvo odbrane sa njihovim ekspertima i za svakog čovjeka bismo morali, kroz njegov borbeni put, da odredimo koliko je vremena proveo na prvoj borbenoj liniji. Recimo, imate situaciju gdje su dva brata poginula i mi trećeg povučemo u pozadinu. Imali smo situacija da je doktor koji je u sanitetu poginuo na borbenoj liniji dok je previjao borca, a on pripada sanitetskoj jedinici.

Možete li podsjetiti koji je prijedlog za borački dodatak bio Ministarstva za boračka pitanja FBiH?

– Mi smo predložili da borački dodatak dobiju oni koji su u stanju potrebe. Borci koje je sustigla bolest ili starost i ne mogu da privređuju i za sve one koji dođu u te neke godine, evo 57. A možemo razgovarati da u nekom narednom periodu tu granicu, kako se povećajavaju sredstva, eventualno pomjeramo na 55 godina. To je taj realan pristup za koji se mogu osigurati sredstva. Međutim, oni i dalje insistiraju na svojim prijedlozima koji su, pod broj jedan upitni kroz pravno provođenje. A radi se i o zaista velikom broju koji bi ostvarili to pravo. Primjera radi, najmanje 100 hiljada ljudi prosječno su 27 mjeseci bili pripadnici oružanih snaga.

Izvor:Faktor.ba