Intervju sa Dževadom Mahmutovićem, predsjednikom Operativnog tima SDA BiH

ooavgust13046

Intervju sa Dževadom Mahmutovićem, predsjednikom Operativnog tima SDA BiH

Dijeljenje

 

U susret predstojećem popisu stanovništva u BiH razgovarali smo sa doc.dr. Dževadom Mahmutovićem, predsjednikom Operativnog tima SDA BiH i članom Glavnog odbora SDA, koji je bio uvodničar na tematskoj sjednici Općinskog odbora SDA Tuzla posvećenoj popisu. Gospodin Mahmutović razjasnio je brojne dileme i dao odgovore na najvažnija pitanja koja se tiču popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini koji će biti obavljen od 01. do 15. oktobra 2013. godine.


Gospodine Mahmutoviću, za nešto više od mjesec dana Bosnu i Hercegovinu očekuje jedan od najvažnijih procesa nakon rata – popis stanovništva. Posljednji popis obavljen je 31. marta 1991. godine. Znamo šta se sve u međuvremenu izdešavalo na ovim prostorima. Šta će ovaj popis značiti za budućnost BiH?

SDA kao jedina državotvorna partija u Bosni i Hercegovini je osjetila da je pitanje popisa pitanje opstanka i jačanja države BiH i uključila se u popis, ne želeći od ovoga napraviti nikakvu političku korist. Jednostavno želimo da ojačamo državu Bosnu i Hercegovinu. To ćemo učiniti na način da u BiH popišemo stvarno stanje stanovnika. To znači da se Bošnjaci popisuju kao Bošnjaci, Srbi kao Srbi, Hrvati kao Hrvati i ostali da se izjasne onako kako se osjećaju. To je poruka i Glavnog odbora SDA BiH. Nemaju dilema ni Srbi ni Hrvati kako će se popisati. Mi Bošnjacima pokušavamo da objasnimo šta smo to mi bili kroz historiju, kroz vrijeme. Treba jasno i glasno kazati da smo mi Bošnjaci, da govorimo bosanskim jezikom, on je utemeljen ovdje na ovim prostorima vijekovima. Krajem 19. i početkom 20. vijeka bosanski jezik je bio zabranjen odlukom Zemaljske vlade.

Pozivamo Bošnjake Podrinja da se popišu u svojim mjestima odakle su protjerani 1991. godine

Mi trebamo pozvati sve stanovnike Bosne i Hercegovine da se popišu i to tamo gdje su živjeli 1991. godine. Izuzetno je važna stvar da stanovništvo BiH bude popisano onako kako jeste, ali je isto tako važna stvar da disperzija stanovništva Bosne i Hercegovine bude onakva kakva je bila 1991. i da ovaj popis ne pokaže i ne verifikuje na neki način rezultate genocida i etničkog čišćenja koje je provedeno, posebno nad građanima Podrinja. Pozivamo Bošnjake Podrinja da se popišu u svojim mjestima odakle su protjerani 1991. godine. Na taj način ćemo mi ojačati državu Bosnu i Hercegovinu u svim njenim okvirima, u njenim granicama koje su joj namijenjene i u kojima ona egzistira bez obzira na to što neki žele da stvore uslove i priliku da se bez pitanja Bošnjaka i ostalih građana ove države eventualno dovedu u situaciju da se otcijepe od ove zemlje. Mi ovako sprečavamo odlazak naših šehidskih mezara, mezara naših predaka u neku drugu državu i pod nečiju tuđu vlast. Ovo je Bosna i Hercegovina i tako treba i da ostane.

Kazali ste da je popis najvažnije pitanje nakon rata za stanovništvo Bosne i Hercegovine, osim povratka. Koje su to najčešće dileme koje imaju građani BiH, prije svega Bošnjaci, kada se radi o predstojećem popisu odnosno koja su to najvažnija pitanja koja treba razjasniti ljudima ?

Najvažnija pitanja su pod rednim brojevima 24, 25 i 26 na popisnici, odnosno na obrascu P1. Važno je da se svako izjasni onako kako se etnički, nacionalno osjeća. Bošnjake pozivam da budu Bošnjaci, da ne budu Bošnjaci Muslimani, Muslimani ili bilo šta drugo izuzev onoga što u suštini jesu. Moraju znati da su vijekovima na ovim prostorima živjeli Bošnjaci sve triju vjera i islamske i pravoslavne i katoličke i da su pretenzije velikosrpske i velikohrvatske stvorile nacije koje nisu živjele na ovim prostorima. Jednostavno su sada tu. Prihvatamo da Bosna i Hercegovima bude država i jednih i drugih, ali i nas. Tu treba dileme da se riješe. Treba znati svaka nana, svaki dedo koji klanja i koji našu naciju povezuju sa vjerom da to nisu iste stvari. Muslimani žive svuda širom kugle zemaljske, a u Bosni žive Bošnjaci koji su islamske vjere i to naš narod treba da zna. Znači nikome iz kuće neće biti odnijeti posteća na kojoj klanja ako kaže da je Bošnjak. To nema veze jedno sa drugim. Isto tako, pitanje vjeroispovijesti je lična stvar bilo kojeg građanina. Ja sam islamske vjere i velika većina Bošnjaka jesu islamske vjere. Nisam siguran da će u drugim vjerama biti ljudi koji prihvataju tu činjenicu da su nekada i njihovi preci bili Bošnjaci na ovim prostorima. Kada je riječ o bosanskom jeziku važna je stvar da ljudi na ovim prostorima znaju da je bosanski jezik bio mnogo prije nego drugi jezici ovdje. Bosanski jezik nije nikakva varijanta ni srpskog ni hrvatskog jezika. U ovu državu i srpski i hrvatski jezik su uvedeni odlukama, pisanim aktima, naredbama Zemaljske vlade, a naš bosanski jezik je zabranjen. Mi Bošnjaci trebamo jasno i glasno da kažemo da smo Bošnjaci, da nam je islam vjera i jezik bosanski.

ooavgust13041
Na koja pitanja prilikom popisa građani nisu dužni odgovoriti, a da proces popisa bude zadovoljen i važeći?

Na veliki broj pitanja građani moraju dati odgovor. Međutim važno je znati da građani popisivačima ne moraju dati matični broj niti datum rođenja. Ako se radi o nekom članu domaćinstva koji nije prisutan ili je privremeno odsutan, bilo i zemlji ili u inostranstvu, a osoba ne zna njegov matični broj, jednostavno ga ne mora dati i popisivač je dužan takvu stvar popisati. Odgovor na to pitanje u tom slučaju mašine odnosno softver neće prepoznati i taj građanin neće ulaziti u nekakve analize starosne strukture na ovim prostorima itd. Važna stvar je da građani znaju da sve odgovore koje daju ne moraju nijednim dokumentom dokazivati, ne moraju kazati ni koliko imaju zemlje ni koju su školu završili, dakle ne moraju pokazivati ličnu kartu, ZK izvadak, diplomu i slično. Nikakve veze nema činjenica gdje neko živi, gdje ima CIPS, ličnu kartu, gdje je prijavljen. Zato ističem da je važno da oni koji su 1991. godine živjeli na drugim prostorima, a ne na ovim tuzlanskim, odu tamo da se popišu.

Popis građana koji borave u inostranstvu

Da li će se moći popisati i oni građani koji borave u inostranstvu, a koji neće biti u BiH tokom trajanja popisa?

Suština popisa je da ćemo mi imati ukupan broj stanovnika Bosne i Hercegovine. U taj ukupan broj ući će svi oni koji su prisutni i koji su privremeno odsutni, ali ne duže od godinu dana, tj. 12 mjeseci. Vrlo je važno znati da neko ko se nalazi na privremenom radu u inostranstvu, ali je npr. bio ovdje na godišnjem odmoru, pa će doći opet za Novu godinu itd., a da taj njegov ukupan boravak van teritorija BiH i tog mjesta gdje ga mi popisujemo nije duži od 12 mjeseci, on će ući u ukupan broj stanovnika. Izuzetno je važno da u ukupan broj stanovnika Bosne i Hercegovine uđe što veći broj Bošnjaka. Imamo takvu ustavnu strukturu kakva jeste i važno je da bude Bošnjaka onoliko koliko ih stvarno ima, a procjene kažu da je to između 52 % i 55 %. Zbg toga je važno da građani znaju da mogu kroz jednu izjavu eliminisati nekoga i njegovo uključivanje u ukupan broj stanovnika ako kažu da je neko odsutan npr. već 13 mjeseci iz BiH, ili da je npr. odsutan već 6 mjeseci, a biće van BiH još 7 mjeseci itd. Pripremićemo ljude na proces popisa, da daju odgovore koji su istiniti, a naravno da ćemo pratiti i popisivače da se ne bi manipulisalo s tim stvarima i zloupotrijebio položaj popisivača.

Ukoliko neko ne bude zatečen kod kuće kada mu popisivač pokuca na vrata, postoji li alternativa da se ipak ta osoba popiše i na koji način to može da učini?

Popisivač je dužan popisati domaćinstvo ukoliko u njemu nađe punoljetnog sposobnog člana koji može dati podatke. Ako ne nađe tu takvog člana domaćinstva nego maloljetnu ili stariju osobu koja vrlo teško može dati podatke koji se traže, on je dužan ostaviti obavijest da se nosilac ili neki drugi član tog domaćinstva javi u Popisnu komisiju lokalne samouprave te da popiše cjelokupno domaćinstvo. Ukoliko ne nađe nikoga kod kuće, obavezan je na vratima kuće ili stana ostaviti obavijest o takvoj mogućnosti. Građani BiH u periodu od 1.10. do 15. 10. 2013. godine, bilo koji dan, mogu otići u Popisnu komisiju lokalne samouprave i tamo se popisati. Ta komisija je dužna i vjerujem da hoće organizovati i rezervne popisivače od strane instruktora, za građane koji su eventualno ispušteni ili za koje se zna da neće biti tu na datum popisa u njegovoj ulici. Posebno pozivam građane BiH koji su u inostranstvu ili koji su raseljena lica da od 01. do 15. oktobra odu tamo ili dođu ovamo u mjesta gdje imaju svoje prebivalište i da se popišu. Uglavnom, svi građani će putem plakata blagovremeno biti obaviješteni o terminu popisa u ulici u kojoj stanuju.

ooavgust13034
Na koji način je SDA uključena u pitanje popisa ?

Mi popis stanovništva uopšte ne smatramo stranačkom aktivnošću. Radimo na popisu i pozivamo sve političke partije da se u to uključe ako misle da trebaju. Posebnu saradnju ostvarujemo sa Fondacijom „Popis 2013.-te” u kojoj je ključni nosilac aktivnosti Islamska zajednica na terenu. SDA smatra da je naš posao rad na terenu, dakle kontakt sa ljudima, konkretna edukacija o procesu popisa. U tom smislu ćemo prikupiti značajne podatke u narednih petnaestak dana o domaćinstvima u Bosni i Hercegovini. Pokušat ćemo da uspostavimo SMS centar gdje ćemo komunicirati sa građanima, da ih upućujemo, obavještavamo, bilo da su u BiH ili u inostranstvu. S druge strane, radit ćemo propagandnu kampanju u saradnji sa Fondacijom „ Popis 2013.-te” . Ne želimo da iritiramo građane, one koji nisu članovi i simpatizeri SDA, sa logom naše stranke. Očekujemo veliki broj popisnica koje ćemo mi na terenu odraditi, educirati građane o samom činu popisivanja. Imat ćemo svoje aktiviste koji će u vrijeme popisa od 1.10. do 15.10.2013. godine biti izuzetno aktivni na terenu. Mi to popisno tijelo već imamo formirano, radimo na edukaciji tog popisnog tijela i evo danas smo i bili ovdje u Tuzli. Na tom zadatku obišli smo gotovo cijelu BiH po drugi put, educiramo naše aktiviste na terenu i s tim ćemo nastaviti sve do 16. oktobra.

Služba za odnose s javnošću OO SDA Tuzla