INTERVJU – Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH: Drago mi je da sam prvi u svijetu bio uz Tursku i Erdogana

bakir-izetbegovic-400x262

INTERVJU – Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH: Drago mi je da sam prvi u svijetu bio uz Tursku i Erdogana


FAKTOR:
Burna politička sedmica je iza nas, od Vašeg dogovora sa Miloradom Dodikom, predsjednikom RS-a, do reakcija gospodina Čovića. Hoće li ti događaji ugroziti funkcioniranje vladajuće koalicije, jer je gospodin Čović izjavio da parlamentarna većina više ne postoji?


IZETBEGOVIĆ: Dragan Čović se ljutio bez razloga, jer se radilo o sastanku dva premijera, državnog kojeg je nominovala SDA i entitetskog kojeg je nominovao SNSD, koji nisu uspijevali riješiti bitan detalj u koordinacionom mehanizmu, pa smo im mi, predsjednici dviju stranaka, uz posredovanje Specijalnog predstavnika Evropske unije pomogli da to pitanje riješe. Što se mene tiče, parlamentarna većina itekako postoji, a nadam se da će gospodin Čović prevazići trenutačne nervoze i odustati od provociranja vještačke krize koja sigurno nikom ne treba.

FAKTOR: Da li je predsjednik RS-a Milorad Dodik od Vas tražio preispitivanje dogovora kojeg ste postigli u Istočnom Sarajevu u vezi s mehanizmom koordinacije i šta bi njegovo eventualno mijenjanje značilo?

IZETBEGOVIĆ: Dodik nije tražio preispitivanje dogovora, već je poslao pismo sa stavom da je saglasan da se stav 3. u članu 3. Odluke o sistemu koordinacije dopuni određenim tekstom kako bi se uskladio sa ostatkom dogovorenog člana 3, odnosno da se dopiše jedna formulacija iz stava 2, čime bi se pojasnilo da i ovlašteni predstavnici kantona i Distrikta Brčko koji sjede u višem tijelu sistema koordinacije mogu biti pokretači postupka preispitivanja odluke koju je donijelo niže tijelo u sistemu.
To uopće nije ni bilo upitno, jer svaki nivo vlasti mora biti uključen u rad i donošenje odluka unutar sistema koordinacije, ali isključivo skladu sa svojim ustavnim nadležnostima za materiju koja se razmatra. Sve će se vjerovatno svesti na to da se formulacija koja je dogovorena na sastanku u Istočnom Sarajevu: „predstavnici Vlade Federacije BiH i kantona” zamijeni preciznijom formulacijom: „predstavnik Vlade Federacije BiH, predstavnici svih 10 vlada kantona i predstavnik Vlade Brčko Distrikta”. Dakle, radi se o jednoj tehničkoj doradi teksta člana 3. koji je dogovoren na sastanku u Istočnom Sarajevu.

FAKTOR: Iz izjava odaslanih protekle sedmice, pored međusobnih prozivki, mogla se iščitati i spremnost za nastavak dijaloga i traženje kompromisa. Da li je moguć novi sastanak sa gospodinom Čovićem, uz prisustvo gospodina Fahrudina Radončića, lidera SBB-a, ili je rješenje da se dogovor traži kroz Vijeće ministara i Parlament BiH?

IZETBEGOVIĆ: Naravno da će se nastaviti razgovarati, i na nivou stranačkih lidera i u institucijama, što više u institucijama, jer lideri trebaju pomoći, a ne zamijeniti rad institucija. Problem koordinacionog mehanizma je riješen, preostaje da se suočimo sa prigovorima o preglasavanju, i iskrenosti unutar koalicije. HDZ ima svoje frustracije, a SDA smatra da je sve počelo sa jednostranim odlukama hrvatskih ministara koji su preusmjerili sredstva namijenjena za podršku kulturnim institucijama i menifestacijama, pa zatim preusmjerili sredstva sa kantona sa bošnjačkom većinom na kantone sa hrvatskom većinom. Slično je i sa oporezivanjem igara na sreću gdje HDZ sistematski izbjegava pronalaženje rješenja podržavajući zahtjeve vlasnika kladionica, a ne zahtjeve koalicionih partnera SDA i SBB-a.

FAKTOR: S gospodinom Dodikom ste postigli dogovor u vezi s mehanizmom koordinacije, odnosno deblokiranje evropskog puta i sporazuma sa MMF-om, ali je ostalo niz još neriješenih pitanja. Iz RS-a se uporno lansiraju teze o navodnoj težnji za centralizaciju BiH od strane Bošnjaka, za što se kao arugment navode i rezultati popisa. Kako to komentirate?


IZETBEGOVIĆ: Centralizacije ne može biti ni više ni manje nego je to Dejtonskim sporazumom određeno, i to vlasti u RS-u dobro znaju, ali da bi se opravdali vlastiti zahtjevi, da bi se nastavilo sa negiranjem prava Bošnjaka, negiranjem naziva njihovog jezika i sličnim, mora se nešto, makar i neutemeljeno, imputirati i bošnjačkoj strani. Rezultati popisa su proglašeni od strane zvanične državne agencije, podržani su od Evropske unije, i to se dovodi u pitanje. Moju apelaciju povodom Zakona o praznicima u RS-u je podržala Venecijanska komisija, najautoritativnije stručno tijelo Vijeća Evrope, pa se i to dovodi u pitanje. U RS-u se planiraju antidejtonski i protivustavni referendumi, čime se dovodi u pitanje Dejtonski mirovni sporazum, a time i mir u ovoj zemlji… Vlasti u RS-u izmišljaju trn u tuđem oku, a ne vide balvan u vlastitom.

FAKTOR: Iz RS-a se Bošnjacima spočitava i „pretjerana” povezanost sa Turskom. Koliko zaista Turska ima utjecaje na odnose u BiH?

IZETBEGOVIĆ: Turska je prijatelj Bosne i Hercegovine, ne samo Bošnjaka u njoj, i to se vidi iz svakog postupka turske države i rukovodstva. Turska podržava stabilnost BiH, naš evropski i reformski kurs, obnovu privrede. Njena finansijska i poslovna podrška, od kreditne linije, preko kvote mesa koje uvozi iz BiH, pa do investicija koje radi TIKA, nikada nije bila jednostrana. Ne vidim šta je pretjereno ili neprimjereno u tome da sa prijateljskom državom kao što je Turska jačamo odnose i saradnju od kojih svi u Bosni i Hercegovini imaju direktnu i konkretnu korist.

FAKTOR: Mnogima smeta i vaša bliskost sa predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom. Tobože, na djelu je „erdoganizacija” BiH i vraćanje osmanske imperije na mala vrata na ove prostore. Šta je, prema Vašem mišljenju, stvarni cilj tih priča?

IZETBEGOVIĆ: Nek im smeta, i neka tvrde šta god hoće. Drago mi je što sam prvi u svijetu reagirao na pokušaj puča i snažno stao uz svoga prijatelja Erdogana, tursku državu i narod. Stvarni cilj tih priča je pasivizirati prijatelje ove zemlje i umanjiti utjecaj svega što stabilizira stanje u BiH. Napadi na Tursku i na moje prijateljstvo sa njenim predsjednikom samo su dio općeg napada na sve što podržava BiH, na međunarodnu zajednicu, na OHR, na približavanje BiH NATO savezu, na međunarodne sudije u Ustavnom sudu BiH itd.

FAKTOR: Dakle, Turska samo podržava BiH, bez bilo kakvih zahtjeva i uvjetovanja? Čak i kad je u pitanju sistem škola i firmi bliskih mreži Fetulaha Gulena?

IZETBEGOVIĆ: Da, Turska samo podržava BiH, bez ikakvih kontrazahtjeva. Kada su u pitanju obrazovne i druge institucije i pojedinci u BiH koji su povezani sa organizacijom Fetulaha Gulena, odavno smo upozoreni na opasnost koja može doći od njih. Nakon podmuklog pokušaja vojnog udara u Turskoj, logično je da se upitamo – zašto je FETO prisutan u BiH, zašto troši novac i vrijeme u ovoj zemlji? Šta su krajnji ciljevi? Nesebična, bratska briga za islam i za našu djecu? Zaista? Ova pitanja treba sebi da postavi država, ali prije svega roditelji. Pametnije je učiti na tuđim nego na vlastitim greškama.

FAKTOR: Jesu li Bošnjaci dovoljno politički i nacionalno samostalni i svjesni da mogu funkcionirati bez „patronata” bilo koga sa strane, pa i Turske? I imaju li Bošnjaci kao narod pravo na prijatelje u svijetu?

IZETBEGOVIĆ: Bošnjaci su samostalni, osviješćeni i na svaki način dovoljno jaki da se iznesu sa unutarnjim problemima Bosne i Hercegovine. Iznijeli bi se s njima i prije četvrt vijeka da nije bilo političkih uplitanja i vojne intervencije susjednih zemalja, prije svega Srbije. Patronat nad BiH je odavno prestao, čak se može reći da međunarodni faktor koji je zadužen za mir u BiH nije dovoljno prisutan i energičan.
S druge strane, sve su prisutnije separatističke prijetnje iz RS-a kojima se Srbija suprostavlja mlako i dvosmisleno. Ne treba nam nikakav patronat, trebaju nam prijatelji koji će obaviti posao koji su preuzeli. Eventualni izostanak balansa koji daju zemlje garanti Dejtonskog mirovnog ugovora i prijateljske zemlje poput Turske, mogao bi ohrabriti političke avanturiste u RS-u da zaista krenu u separatističke avanture, a to bi i njih i sve nas sasvim sigurno nanovo odvelo u konflikte sa užasnim posljedicama.

FAKTOR: Jeste li upoznali Fetulaha Gulena?

IZETBEGOVIĆ: Ne, mada su neki zajednički prijatelji pokušavali osigurati naš susret prije desetak godina kada sam vjerovao u njegove plemenite namjere. Zatim sam i ja, kao i prijatelji iz Turske, prošao proces sumnje i sagledavanja, odnosno traženja odgovora na pitanja koja su se sama nametala – zašto Gulen ne živi u Turskoj, ako mu je tako stalo do Turske? Zašto nikad ne reagira na kršenja ljudskih prava, na nepravdu i nasilje nad muslimanima širom svijeta, naročito nasilje koje Izrael čini nad Palestincima, ako mu je tako stalo do muslimana u svijetu i ako je prijatelj islama? Zašto se pridružuje svakom ko napadne Erdogana, turskog lidera, ako je prijatelj Turske? Sumorne odgovore smo sve jasnije naslućivali, i konačno dobili 15. jula ove godine. Fetulah Gulen se pod agendom borbe za svjetlo islama i pomaganja sirotinji, zapravo borio za vlast i dominaciju. I činio je to pretvorno i munafički, podmuklo se uvlačeći u sistem, spreman na laž, veleizdaju i ubistva nevinih ljudi. Dakle, spreman na izdaju svih islamskih principa i svetinja.

Čekam poziv za sastanak

Najavljeni sastanak Bakira Izetbegovića, Dragana Čovića i Fahrudina Radončića održat će se kada Čović sazove sastanak, izjavio je jučer novinarima u Sarajevu Izetbegović.

IZETBEGOVIĆ: Prošli put sam ja to, nažalost, neuspješno uradio, pa će vjerovatno on biti uspješniji. Dakle, do njega je. Sa gospodinom Čovićem se nisam čuo desetak dana. Imali smo sastanak na koji on nije došao. Meni je preostalo da li da vjerujem vlastitim očima i onim porukama kojima smo on i ja dogovorili taj sastanak ili onome što je rekao gospodin Čović. Evo, vjerovat ću onome što je on rekao, da se radilo o nesporazumu.
S druge strane, Čović smatra da sastanak stranačkih lidera neće biti održan u naredna dva ili tri dana, ali da hoće početkom naredne sedmice.
ČOVIĆ: Čuo sam se sa gospodinom Radončićem i mislim da ćemo na početku iduće sedmice organizirati sastanak, da bude opušten, da se emotivni istupi posljednjih dana smire i da tražimo rješenja.
Pitanje mehanizma koordinacije će biti tema sastanka članova Vijeća ministara BiH, koji bi se također trebao održati naredne sedmice, tačnije 17. augusta.
Uprkos neslaganjima i nedolasku predsjednika HDZ-a na zakazani prošlosedmični sastanak u Orahovici kraj Konjica, Izetbegović kaže da nije ljut na kolegu iz Predsjedništva BiH.
IZETBEGOVIĆ: U politici nema ljutnje. U politici postoje samo racionalne i neracionalne, emotivne odluke. Mislim da emotivne odluke ni za šta i nikome ne koriste. Mislim da bez jednog korektnog odnosa bošnjačkih i hrvatskih predstavnika nema napretka u ovoj zemlji – kazao je Izetbegović.

(Faktor.ba)