(INTERVJU) Bakir Izetbegović: Imamo model prihvatljiv svima osim HDZ-ovima koji traže previše

bakir-izetbegovic-srebrenica-400x266

(INTERVJU) Bakir Izetbegović: Imamo model prihvatljiv svima osim HDZ-ovima koji traže previše

Dijeljenje


Pregovori zapeli na zahtjevima HDZ-ova za “dodatnim mehanizmima” – OSCE je koordinirao reformu obrazovanja u BiH, a OHR preuzeo obavezu nadgledanja provedbe Sporazuma o pravu djece povratnika – Kome treba vjerovati: predsjedniku RS-a ili vlastitim očima? – Rejting SDA ne pada – Zašto je Radmanović odbio program podrške poljoprivredi?

Bruxelles, Sarajevo, Budim­pešta, sedmorka se pretvorila u petorku, a implementacija pre­sude Sejdić – Finci u ispunja­vanje uvjeta Dragana Covića, koji je i dalje nezadovoljan. Šta možete reći o modelu riješavanja hrvatskog pitanja, jer očito Ostalih nema ni na mapi?

Gdje je zapelo?

Ima Ostalih na mapi. Po mode­lu koji smo skoro pa definisali sva­ki građanin Bosne i Hercegovine može biti kandidat za člana Predsje­dništva BiH. To je dobar model ko­ji izlazi u susret zahtjevima presu­de Suda za ljudska prava, kriteriji­ma Venecijanske komisije, stavovi­ma stranaka iz Republike Srpske, stavovima stranaka iz Federacije koje podržavaju bošnjački glasači, a uvjeren sam i interesima HDZ-ova. Zapelo je na zahtjevima ovih stra­naka za nekakvim “dodatnim mehanizmima” koji bi garantovali da neće biti nametanja izborne volje, odnosno da brojniji narodi neće iza­birati predstavnike malobrojnijim. Nisam uvjeren da je moguće ponu­diti takve mehanizme a da se ne uđe u prostor novih diskriminacija, i bojim se da ćemo, zbog pretvrdog stava dva HDZ-a, i ovaj put ostali ne­dovršenog posla.

Dajte da razjasnimo nešto: Füle i Sorensen jednako de­mantiraju bilo kakav evropski prijedlog, ali se on često spom­inje – postoji li?

Predstavnici EU su uložili ogro­mne napore da se iskristališe mo­del svima prihvatljiv, i mislim da je taj model ustanovljen. Ali to nije njihov prijedlog, to je kompilaci­ja, presjek onoga što smo mi kroz zajedničke sastanke sedmorke, pa petorke, pa kroz bilateralne razgovore stranačkih delegacija sa Füleom i njegovim saradnicima definisali. Kao što rekoh, model je prihvatljiv svima, uključujući i EU, osim HDZ-ovima koji, uvjeren sam, traže previše.

Dodikovi motivi

Domaćoj javnosti je novost tzv. bošnjački front – SDP, SBB i SDA zajedno. O čemu se radi? Je li to za jednokratnu upotre­bu ili je postignut neki dogovor o strateškim pitanjima?

Front je prejaka riječ, radije bih to nazvao koordinacijom. Što se mene tiče, takva koordinacija treba da postoji u vezi sa svakim stra­teškim pitanjem u BiH. Čine je stranke kojima pretežno Bošnjaci daju podršku, ali stavovi u vezi sa presudom zastupaju univerzalne principe jednakosti građana.

Zašto su stranke iz RS-a is­ključene? Je li to potvrda Dodikove teze da su svi zastoji na europskom putu BiH zapravo u Federaciji, a da u RS-u demo­kracija cvjeta, što je vrlo uočlji­vo na primjeru djece iz Konjević-Polja?

Nisu isključene. Pristale su na neke bazične kompromise, imale neke prihvatljive zahtjeve i zajedno sa nama, čekaju da se HDZ vrati u prostor mogućeg i realnog.

Izazvali ste podsmijeh u ja­vnosti kada ste se u rješavanje problema sa nastavnim pro­gramima u RS-u uključili dona­cijom za šatorsko naselje: zar je to zaista sve što bošnjački poli­tičari mogu učiniti?

U rješavanje problema sa nas­tavnim programima u RS-u sam se uključio kroz niz kontakata i ozbi­ljnih sastanaka sa predstavnici­ma roditelja, predstavnicima OHR- a, OSCE-a. Podržavam sve što mo­že pomoći da se ovo pitanje riješi, i nema dana da se na neki način ovim pitanjem ne bavim, veći­nom kroz organe SDA. Pokrenućemo niz inicijativa prema Usta­vnom i redovnim sudovima, Vije­ću ministara i Parlamentu BiH, ti­jelima OUN-a. A što se tiče podsmi­jeha, vjerovatno ciljate na podiza­nje drvene platforme u šatorima kako oni koji protestuju ne bi spa­vali u lokvama vode? To nije bila moja donacija. Uradili su to vlasni­ci građevinske firme 5 zlatnih, pe­torica nosilaca odlikovanja Zlatni ljiljan. Ne znam šta je tu smiješno, ali naše društvo je takvo – jedni ra­de, oni drugi posmatraju, pametu­ju, traže razloge za podsmijeh.

PIC, OSCE, OHR, Vijeće Evro­pe… nekako se čini da su svi za­kazali u slučaju Mutabdžija: za­što? Jesu li i oni nemoćni?

Nisu nemoćni, i neće moći iz­bjeći obaveze koje su preuzeli potpisujući prije 10 godina Pri­vremeni sporazum o zadovolja­vanju posebnih potreba i prava djece povratnika. OSCE je koor­dinirao reformu obrazovanja u BiH, a OHR preuzeo obavezu nadgledanja provedbe navede­nog Sporazuma. OHR ima jasan mandat provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a sprječavanje diskriminacije i po­drška procesu povratka su bazi­čne vrijednosti Daytona.

Dok Mutabdžija obećava zatvaranje škola po Podrinju, Dodik tvrdi i još Vas za to optu­žuje da kolone Arapa nadiru u BiH i već su se naselile samo ih još ne vidimo. O čemu se radi?

O još jednom jeftinom Dodikovom propagandnom triku, biva ko­lone Arapa nadiru, a Srbe će od njih da spasava Milorad Dodik. Jest da su nevidljivi, ali valjda se više vjeru­je predsjedniku RS-a nego vlastitim očima? Šalu na stranu, turiste i in­vestitore iz bogatih arapskih ze­malja nam uzimaju susjedne ze­mlje, a naše vlasti, barem onaj dio inspirisan Dodikovim priviđenjima, čine sve da im otežaju dolazak u BiH, prije svega kroz komplicirani vizni režim. Arapi, Azerbejdžanci investiraju u Srbiju, a Bosna i Hercegovina zaustavlja njihove diploma­te i biznismene na ulasku u zemlju.

Inače ste omiljena Dodikova meta: Srbi u Ustavnom sudu BiH su sada Vaši, a Vi još imate i podršku Venecijanske komisije u tužbi pred Ustavnim sudom povodom krsne slave RS-a, odnosno 9. januara? Je li u pitanju Dodikov presing na Ustavni sud zbog 9. januara ili je zapravo kontinuitet Dodikovih napada na sve pravo­sudne instance BiH?

Naravno da sudije nisu mo­je, ali ja sam sigurno uz svakog od njih koji taj posao obavlja stručno i časno. I drago mi je što se čes­to slažemo, pa bili oni Srbi ili Bo­šnjaci, sjedili u Ustavnom sudu ili Venecijanskoj komisiji. A Dodikovi motivi su raznovrsni, nas­tavak je to napada na državne in­stitucije, nekakva odbrana entite­ta i gdje je to štetno za državu i en­titet, predizboma kampanja koja će ovaj put trajati godinu.

Koliko je pravosuđe u BIH neovisno? Moram priznati da već pomalo iritiraju saopćenja uključujem tu i nedavno Vaše – o po­dršci neovisnom pravosuđu, koja zapravo ignorišu suštinu, a ona je Institucionalni napad iz RS-a na pravosudne Instance BIH?

Alat političara su riječi, ne znam zašto bi vas nervirala saopštenja, verbalni odgovori na verbalne napa­de? Moramo štititi osnovne demo­kratske postulate podjele vlasti i neovisnosti jedne od druge, kako zako­nodavne i izvršne, tako i sudske. I moramo ohrabriti sudije da se odu­pru pritiscima. Najviši zakonodavni organ jednog entiteta pokušava iz­vršiti direktan pritisak na rad Suda BiH, to je nedopustivo i na to se mo­ralo reagovati.

Koliko zapravo politička saopćenja podrške uopće do­prinose radu pravosuđa? Živi­mo u zemlji u kojoj ministri pravde optužuju VSTV da je ge­nerator korupcije, državni tužitelji spremaju ministre za izja­ve u SIPA, svako svakog napada, a nikako da se dohvate posla?

Uvijek će biti pokušaja političa­ra da utiču na rad sudija, uostalom, javnosti je poznato ko je predlagao retrogradne izmjene Zakona o VSTV-u, čime bi se ostvarila direk­tna politička kontrola nad nosiocima pravosudnih funkcija. I sudije su ljudi i sigurno je da pravosudni sistem ne funkcioniše savršeno. Ali može funkcionisati bolje, a funkcionisat će bolje ako mu omogućimo više neovisnosti, ako ga odbranimo od pritisaka. Neovisno pravosuđe je prvorazredni interes građana! Mo­ra biti osnovni zadatak svih demo­kratskih faktora u BiH.

Unaprijed su napadnuti i rezultati popisa: Dodik prijeti da ih RS neće priznati zato što su se bošnjački lideri ozbiljno poza­bavili popisom. O čemu se radi?

U pravu je Dodik, ozbiljno smo se pozabavili popisom. Učinili smo sve što smo mogli da se anuliraju rezultati planiranog etničkog či­šćenja i preseljavanja čitavih naro­da koje se nasilno odigralo u Bosni i Hercegovini prije dvije decenije. Organizovali smo preko hiljadu aktivista koji su mjesecima radili na tere­nu, pojašnjavali elemente popisa neupućenim, ohra­brivali ljude da se popišu na predratnim adresama. Čestitam tim momcima i djevojkama.

Priča o Šarovićevoj smjeni je završena, no nedavno je Mustafa ef. Spahić u našoj novini rekao da treba, parafra­ziram, svaki Bo­šnjak upamtiti one koji su digli ruku za Šarovićevu smjenu i ne glasati za njih. Gdje je tu SDA?

SDA je uz svakog ko radi za dobrobit zemlje i građana. A ministar Šarović spada u takve. U ovom času mu nismo mogli pomoći, ali život ide dalje, sarađivat ćemo.

Vašu partiju potresa­ju unutarnji sukobi, a predsjednik SDA je ja­vno rekao da je bio umjesto Vas, davno bi s Čovićem sve dogo­vorio. Istina, u istom je intervjuu rekao da Čović hoće član Pred­sjedništva BIH s iskaznicom HDZ-a. Koliko je uopće Sulejman Tihić uključen u donošenje odluka i pregovore? Kako se, s obzirom na njegovo liječenje, donose odluke? Ko saziva Pred­sjedništvo Stranke?

Predsjedništvo Stranke ćemo sazvati kada rješenja bude definisana, kada budemo imali šta ponudi­ti Predsjedništvu. Pregovaračke sta­vove smo utvrdili na sjednicama Kolegija. Posljednjom, koja je održana u Šamcu, predsjedavao je Sulejman Tihić, i sve što je pregovarano u Bruxellesu, Sarajevu, Budimpešti, u okviru je tih stavova. Sa predsje­dnikom Tihićem sam u svakodne­vnoj telefonskoj vezi, dogovaramo sve detalje i finese.

SDA je bila dosegla jedan pristojan nivo unutarstranačke demokratizacije, no nakon lokalnih izbora i Konvencije stiče se dojam da se već vidite kao po­bjednici 2014. pa se prave računice bez krčmara, da ne kažem di­jele pozicije, a stranački rejting pada. U uvijek dobro obavije­štenim kuloarima, Vi ste već žigosani: te neće Vas stranci, Vi ste predstavnik radikalne SDA stru­je, iranska veza. Da li su baš sve optužbe na Vaš račun iz Dodikovih kuhinja ili ima i doma­ćih, bošnjačkih, da ne kažem Va­ših stranačkih kolega?

Koliko ja znam, rejting SDA ne pada. Uporno smo prvi na anketama koje ispituju javno mnijenje. Uvijek imate tih priča, rivalstava i pozicioniranja u svakoj političkoj stranci. Ne vjerujem da zbog toga može pasti rejting SDA u narodu, narod zna da u nama uvijek ima pouzdan oslo­nac. A što se mene tiče, pa takve pri­če, raznovrsne laži i insinuacije me prate otkako sam prisutan u svijetu politike. Nema šta se o meni nije pi­salo i pričalo, a ja sam unatoč tome kontinuirano i stalno napredovao u političkoj hijerarhiji. Dok god SDA vrijedno i temeljito radi za interese ove zemlje i naroda, a radi, ne treba brinuti za njen uspjeh. Isto važi i za mene, i za sve ostale u rukovodstvu SDA – treba pošteno i vrijedno radi­ti i ne obazirati se na tračeve. Laži i tračeva će biti dok bude politike.

Šta ste Vi Irancima u BiH?

Član Predsjedništva BiH, zemlje koju oni uvažavaju i podržavaju.

A šta ste Turcima?

Član Predsjedništva BiH, zemlje koju oni uvažavaju i podržavaju.

Orkestrirana ljutnja

Erdoan je opet uspio nalju­titi pola Balkana, otkazuju se sporazumi između Turske i Sr­bije, najavljuje se i otkazivanje trilatarale Srbija – Turska – BIH: kako Vi reagirate?

Erdoanova strana tvrdi da se ra­di o pogrešnom prevodu njegove izjave date o Kosovu. To je provjerljiva stvar; ne znam čemu ljutnja prije nego se to provjeri? Općenito, čini mi se da postoji i neka orkestrira­na ljutnja protiv Taipa Erdoana, kao da mnoge nervira i brine uspjeh koji Turska postiže u vremenu nje­govog liderstva. Očigledan je dvos­truki standard kad su u pitanju po­litičari sa muslimanskim bekgraundom – u Egiptu je ubijeno preko hiljadu demostranata nakon vojnog udara, i to ne izaziva posebne reakci­je i zabrinutost, u muslimanskoj Turskoj je nakon sedam decenija dis­kriminacije ukinuta zabrana studiranja djevojkama koje nose maramu, i to je izazvalo zabrinutost!

Kakve su Vaše relacije sa Evropljanima, a kakve sa Ame­rikancima?

Veoma dobre, i sa jednima i sa drugima. Moje prvo službeno putovanje je bilo u Njemačku, gdje sam susreo Angelu Merkel, posljednje u Englesku, gdje sam imao sas­tanak sa ministrom Hagueom. U međuvremenu, tokom tri godine mandata, sreo sam sve visoko pozicionirane lidere u SAD-u, NATO-u i Evropskoj uniji.

Spomenuli ste Haguea i su­sret s njim, no veću je pažnju i od samog Foruma kojem ste prisustvovali izazvalo Vaše pre­davanje na Oksfordu zašto ste govorili samo o Bošnjacima?

Zato što je tema bila borba musli­mana za slobodu, dostojanstvo i demokratiju sa posebnim osvrtom na is­kustva bosanskih muslimana. Međutim, nemoguće je govoriti o Bošnjacima nepominjući sve ostale s kojima dijelimo životni prostor i su­dbinu. Predavanje sadrži kondenzi­rano istorijsko iskustvo Bošnjaka, opisuje sukobe, ali i saradnju sa dru­gima, i završava zaključcima koji otvaraju pozitivne perspektive, i koji ne bi trebalo nikoga da iritiraju.

Uspjeli ste iziritirati i obično odmjerenog kolegu iz Predsje­dništva gospodina Nebojšu Radmanovića: zašto se zaista stal­no vraćate u prošlost?

Ne vraćam se stalno u prošlost, vraćam se u mjeri koja je neophodna. Veoma opasno bi bilo gurnuti prošlost pod tepih, trebamo se tu učiti od Jevreja, oni nikada neće dozvoliti da se holokaust zaboravi. Svjesni su da će se zlo ponoviti ako bude zaboravlje­no. Kolegu Radmanovića nervira istina, ali ja mu tu ne mogu puno pomoći. Volio bih čuti šta konkretno od­mjereni kolega zamjera mom izlaganju, šta tu nije utemeljeno na istorijskim činjenicama? Bošnjaci su narod kojem su oteli zemlju, imovinu, na­cionalno ime, ime jezika, ignorisali ga i asimilirali, i na kraju i brutalno napali u namjeri da podijele Bosnu ¡ Her­cegovinu. Bošnjacima je život na Balkanu bio takav da su dvije trećine tokom vremena iselile u Tursku, Ameriku, u evropske zemlje. I unatoč svemu tome, nisu zatrovani gorčinom i željom za osvetom, dapače najotvo­reniji su za pomirenje i zajednički život. Gospodin Radmanović dovodi u pitanje i prisustvo muslimana u Evro­pi, odnosno njlhov doprinos u evrop­skoj kulturi i nauci, a to su neupitne stvari. Bez komponente koju su mu­slimani unijeli u filozofiju, umje­tnost, ekonomiju, finansije, mate­matiku, astronomiju, hemiju, geografiju, zanatstvo, pa i muziku, ne bi bi­lo zapadne kulture i nauke kakvu danas poznajemo.

Kad će u BiH početi razgo­vori o budućnosti, o ekonomiji, zapošljavanju, većem bruto nacionalnom dohotku, o izvozu?

Imao sam ambiciju da Predsje­dništvo BiH da snažniji impuls svemu navedenom. Ljetos je moj kabi­net, u saradnji sa ministarstvom ko­je predvodi Šarović, razradio obuhvatan program podrške poljopri­vredi. BiH uvozi pedeset posto hra­ne, i ima tačno toliko, dakle pede­set posto, neobrađenog poljoprivre­dnog zemljišta. I ima najdestimulativniju politiku spram poljoprivre­dnika u cjelom regionu. Kolega Radmanović je, nažalost, odbio da se ta tačka uvrsti u dnevni red sje­dnice Predsjedništva.

Oslobođenje, 07.11.2013.

sda.ba