Bošnjaci neće dopustiti da SDP i SBB razgrađuju BiH

sulejman_tihic_portret_rsa_dr-e1341568915969

Bošnjaci neće dopustiti da SDP i SBB razgrađuju BiH

Dijeljenje

 


Mislim da je Lagumdžija jednostavno izgubio kompas i sve ovo što sada radi je suprotno onome za šta se zalagao u izborima i neposredno poslije izbora. Čovjek srlja, vodi nacionalističku politiku.

Lagumdžija je zbog nekih ličnih ili uskostranačkih interesa i dodvoravanja Dodiku, da ne bi ponovo zatražio njegovu smjenu, spreman na sve ustupke i kompromise koje Dodik od njega zatraži, uključujući i Srebrenicu.


Uprkos brojnim otporima, privodi se kraju formiranje Vlade Kantona Sarajevo, no više nikom nije jasno šta se dešava u kantonima u kojima su također najavljene promjene, u Zenici i Tuzli?

Mi završavamo proces formiranja kantonalne Vlade u Sarajevu, potpisan je sporazum i sad su u pitanju procedure i rokovi, no moguće je da ta koalicija bude nešto i šira, da nam se priključi još neka stranka.

Hoćete reći, Naša stranka?

Da. Mi zaista podržavamo širu koaliciju jer je daleko lakše voditi Vladu i zajednički raditi i snositi odgovornost kad je komotnija parlamentarna većina. Normalno, to znači uvažavati međusobne razlike i iznalaziti najbolja rješenja za građane Sarajeva. Kad je u pitanju Zeničko-dobojski kanton, uskoro ćemo krenuti u aktivnosti, a poslije će biti Tuzlanski kanton. Ne žurimo posebno, ima i drugih poslova, imamo okončanje izbornog procesa, formiranje općinskih većina u općinskim vijećima, razne dogovore i razgovore.

Molim Vas, kako reagirate na najnovija zbivanja oko Srebrenice. Čuli ste, pretpostavljam i izjavu Ćamila Durakovića da ne može biti dio parlamentarne većine u kojoj su Bošnjaci manjina. Šta se dešava?

Mislim da je Lagumdžija jednostavno izgubio kompas i sve ovo što sada radi je suprotno onome za šta se zalagao u izborima i neposredno poslije izbora. Čovjek srlja, vodi nacionalističku politiku.

Kakvu nacionalističku politiku?

Politiku podjele Bosne i Hercegovine, politiku u kojoj nema države i uglavnom se govori o entitetima i finansijskim resursima. Ono što smo mi postavili od Daytona do sada, on svojom politikom razgradnje i prenošenja nadležnosti dovodi u pitanje. Srebrenica je najosjetljivija tačka u BiH i sada u općini gdje se dogodio genocid praviti neku parlamentarnu većinu u kojoj neće biti Bošnjaci ravnopravni, u najmanju ruku – to je nerazumno. Kako to drugačije nazvati? Očito je zbog nekih ličnih ili uskostranačkih interesa i dodvoravanja Dodiku, da ne bi ponovo zatražio njegovu smjenu, on spreman na sve ustupke i kompromise koje Dodik od njega zatraži, uključujući i Srebrenicu.

Čekajte malo: Dodik je nakon potpisivanja tog sporazuma zatražio ukidanje Oružanih snaga, najavio demilitarizaciju BiH, bukvalno poništio NATO put – je li Vi to hoćete reći da će Lagumdžija i na to pristati?

Sve to što je Dodik zatražio, teško može proći bez suglasnosti Lagumdžije i Radončića u Parlamentu BiH, pri čemu namjerno govorim Lagumdžija i Radončić, jer tu ne odlučuje stranačka struktura, nego njih dvojica. S njima dvojicom Dodik može donijeti sve zakone, promijeniti i Ustav BiH. Zato ja i tvrdim da ovo što nam se sada dešava nije problem SDA, već problem svih nas, problem onih koji su glasali za SDP i SBB.

Hoće li SDA blokirati te procese u Domu naroda?

Mi ćemo sve učiniti da ovaj sporazum zaustavimo, posebno kad je u pitanju Izborni zakon. Najveći problem je razvlašćivanje Centralne izborne komisije. Prenošenje nadležnosti na entitete. Tako će se definitivno onemogućiti u budućnosti bilo kakva promjena odnosa u RS-u. Možete zamisliti šta bi se već desilo u Srebrenici da se žalba na rezultate izbora rješava u Banjoj Luci? I šta bi se desilo da u ovakvim odnosima, kada su Bošnjaci relativna manjina u većini općinskih vijeća u RS-u, kroz razna brojanja smanje se za 0,5 ili 1 procent? Mi ne bismo bili maltene nikakav faktor u općinskim vijećima. Na ovaj način bi se definitivno cementirao RS kao entitet samo srpskog naroda, jer bi politika iskoristila izborne mehanizme da definitivno cementira i stvori preduvjete za ostvarivanje političkih ciljeva koje Radovan Karadžić nije mogao ostvariti vojnim putem. Što se tiče SDA, mi to nećemo dozvoliti da prođe po svaku cijenu, uključujući naše mogućnosti koje imamo u Domu naroda.

Molim Vas, šta se dešava sa državnom imovinom? Sa vojnom imovinom?

Sporazum šest lidera koji je potpisan u Banjoj Luci, kad je u pitanju državna imovina, mora se uskladiti sa presudom Ustavnog suda BiH, tako da ovo pitanje između ostalog mora uključiti i ona uputstva koja su data u obrazloženju. Tu mislim ne samo na imovinu bivše SFRJ, odnosno imovinu BiH iz sukcesije, već i na javna i dobra od općega interesa koja bi trebala da se nađu u Zakonu o državnoj imovini, gdje bi bila regulisana pitanja i upravljanja tom imovinom i sve ono što se takvim jednim zakonom rješava. Kad je u pitanju vojna imovina – mi ostajemo kod toga sporazuma, naš je interes da BiH napravi taj iskorak prema MAP programu, tako da taj sporazum može ići. Normalno, Zakon o državnoj imovini će na kraju tretirati i ta pitanja.

Dodikova ideja

Milorad Dodik se pohvalio kako je na inicijativu Ambasade SAD-a u BiH dostavio svoj prijedlog rekonstrukcije Federaci­je: jeste li ga vidjeli?

Dodik se stalno miješa u odnose u Federaciji, mada govori kako ga Federacija ne zanima, ali sasvim je normalno da on, između ostaloga, govori o interesima srpskog naroda u Federaciji, jer srpski narod u Federaciji treba biti ravnopravan kao i hrvatski i bošnjački. Njegova ideja o autonomiji nekoliko općina s većinskim srpskim stanovništvom je dobra ako se primijeni na cijelu Bosnu i Hercegovinu, pa se tako formiraju regije tamo gdje su Bošnjaci ’91. bi­li u većini, kao što je to Srebrenica, Vlasenica, Milići, Foča, Višegrad ili pak Hrvati u Posavini, Bosanski Brod, Odžak, Orašje, Modriča… Mislim da tu njegovu ideju treba primijeniti kao dobru osnovu za drugačiju teritorijalnu organizaciju države.

Jeste li Vi to prepoznali da Dodik predlaže ukidanje entiteta?

Na određeni način Dodik stvara preduvjete. To je prvi korak ka drugačijoj teritorijalnoj organizaciji koja vjerovatno ne bi podrazumijevala entitete ili bi pale u okviru entiteta bile ove regije – autonomije.

Zanimljivim se doima ponašanje međunarodne zajednice u cijeloj ovoj priči sa sporazumom SNSD-a i SDP-a: šta očekujete?

Sigurno je da još niko iz međunarodne zajednice nije javno podržao taj sporazum. U razgovorima koje sam ja imao sa nekim diplomatama, izražene su ozbiljne rezerve kad su u pitanju Izborni zakon, Visoko sudsko tužilačko vijeće, rezerve Centralne banke, vidjeli ste stav Bruxellesa o Elektroprenosu. Sporazum, dakle, nema podršku međunarodne zajednice za rješenja koja nudi. Međutim, ja zamjeram međunarodnoj zajednici što jasno ne kaže da se radi o sporazumu koji znači korak unazad u odnosu na sve reforme za koje se zalagala i Evropska unija. Zašto ne izađu u javnost i to ne kažu? To je vraćanje unazad, odstupanje od politika u koje nas je međunarodna zajednica ubjeđivala i kad je u pitanju objektivno, nepristrasno pravosuđe, i kad je u pitanju izborni proces, i državni službenici. Pogledaje šta hoće od Zakona o državnoj službi? Pa tu nema državnih službenika, samo stranački službenici. Mi znamo kako to u BiH funkcioniše: sudije i tužioce određivao bi Dodik u srpskoj kvoti, Čović hrvatskoj, Lagumdžija bošnjačkoj i to samo po principu stranačkih poslušnika. Bosna i Hercegovina ima svoje realnosti. Već u Hrvatskoj postoji jedan značajan uticaj javnosti na politiku i stvari se drugačije rješavaju nego kod nas ovdje mi svi možemo da mislimo jedno, ako njih dvojica, trojica misle drugačije, kroz taj broj ruku u Parlamentu oni mogu da urade šta hoće. Krajnje je vrijeme da međunarodna zajednica eksplicitno kaže i osudi ono što nije u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, u skladu sa onim što smo do sada radili. Jer dolazimo u situaciju da smo danas u odnosu na prije pet-šest godina dalje od ispunjenja Dejtonskog sporazuma. Sada se u pitanje dovodi cijeli Dejtonski sporazum – jer ne možemo Dejtonski sporazum provoditi onako kako se kome sviđa i samo u onom dijelu koji se nekme sviđa. Već se pojavljuju takvi glasovi i sve će ih više biti. Mi smo jednom na Glavnom odboru rekli: ukoliko se Dejtonski sporazum ne provede u cijelosti, vraćamo se na Ustav RBiH. Ako se nastavi ova tendencija rušenja države i onoga što je dogovoreno o rušenju – onda nam ništa drugo ne preostaje.

I to govori u prilog tezi o neminovnom procesu radikalizacije Bošnjaka.

Sigurno je da politika SDP-a i glasnogovornika te politike SBB-a gotovo uopće ne vodi računa o interesima bošnjačkog naroda. To se pokazalo na općinskim izborima, gdje su obje stranke poražene, izgubile su podršku građana, pogotovu bošnjačke nacionalnosti, jer ljudi vide da oni rade na razgradnji BiH i rade na štetu bošnjačkog naroda. Svi ovi sporazumi koje potpisuju još više su zabrinuli narod i svakako će uticati na određeni način na radikalizaciju prilika BiH. Bošnjaci neće dopustiti da oni urade šta oni hoće. To nema govora. To se pokazalo na lokalnim izborima. Mi ćemo to pokazati u daljem toku političke borbe, a svakako vjerujem da će to građani prepoznati i 2014. na općim izborima.

Slučaj Softić

U trenutku kada su tekle posljednje pripreme za primopredaju Menšure novom reisu, koju Sabor Islamske zajednice uistinu organizira kako i dolikuje, a nakon što je – mora se priznati – taj isti Sabor uspio organizirati izbore za reisa bez većih potresa unutar same IZBiH, ispostavilo se da predsjednik Sabora Safet Softić, koji je upravo zbog ovog angažmana zaradio nepodijeljenu naklonost javnosti, ima probleme u svojoj organiziciji SDA: zar je to moguće?

Općinska organizacija Banovići je jedna od najboljih općinskih organizacija SDA u BiH. Ne samo kad su u pitanju ovi izbori – nego kad su pitanju i opći izbori i prethodni lokalni izbori. Sada su oni osvojili 70 posto glasova, isto toliko vijećničkih mjesta, načelnik je ubjedljivo pobijedio. Mene je lično, kao predsjednika stranke, začudilo da postoje problemi, jer smo svi smatrali daje taj rezultat zapravo rezultat jednog jedinstva i timskog rada. Mi u Banovićima imamo najmanje deset ljudi koji vuku, koji rade, koji su prepoznatljivi u toj općinskoj organizaciji. Kad sam prvi put čuo za te probleme i namjere da se Safet Softić smijeni sa pozicije predsjednika stranačke organizacije, ja sam telefonom zvao i tražio da se zaustave ti procesi. Ne vidim opravdane razloge za to. Sada nije ni politička situacija takva da ima uopće potrebe da se mi bavimo sobom i smjenama u općinskim organizacijama koje imaju odličan rezultat. Naročito želim reći, kada je u pitanju Safet Softić, da mi o njegovoj poziciji i u SDA i u društvu, o njegovom ugledu moramo voditi računa. Ja sam poslao i pisani akt u pravcu općinske organizacije i tražio da se te procedure zaustave, da se prevaziđu neke lične, unutrašnje stvari.

Sumnjate li da je to rezultat angažmana drugih stranaka koje ne kriju da su vrlo zainteresirane za raskol u SDA?

Ako pratite Avaz i Nezavisne novine, vidjet ćete da oni pokušavaju proizvoditi probleme u stranci koja je pobijedila na izborima. A nema problema ni u SNSD-u, ni u SBB-u, ni u SDP-u, strankama koje su izgubile izbore. Kod nas se izmišljaju problemi. I ovom pitanju Banovića dat je prevelik medijski značaj: očito se sa strane pokušava praviti atmosfera podjela u SDA i dovođenja u taj kontekst odnosa Izetbegović – Tihić. Bakir Izetbegović i ja odlično sarađujemo i mislim da zahvaljujući tim našim odnosima, imamo jednu stabilnu situaciju u SDA, a ako neko misli da u SDA nema i neće biti različitih mišljenja – vara se. Bit će ih uvijek.

Vildana Selimbegović

(Oslobođenje, 16.11.2012.)

sda.ba