Bakir Izetbegović za Oslobođenje: Ministar kulture je trebao biti Ostali

Bakir-Izetbegovic-Srebrenica-400x266

Bakir Izetbegović za Oslobođenje: Ministar kulture je trebao biti Ostali

Dijeljenje


O podjeli Ministarstva za boračka pitanja nije bilo govora • Vizija SDA je zajednički život Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH, a ne život – jedni pored drugih

Da li su SDA i HDZ dogovorili podjelu Ministarstva za boračka pitanja na dva sektora, spajanje ministarstava obrazovanja i kulture i sporta i podjelu Ministarstva energije, rudarstva i industrije, kako to najavljuje gospodin Dragan Čović?

Bilo je riječi o eventualnom spajanju ministarstava kulture i obrazovanja s obzirom na raniju odluku Ustavnog suda Federacije BiH, ali se odustalo od te ideje. Također, postoji ideja da se industrija pripoji Ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta kako bi se briga o razvoju privrede vodila uravnoteženo i sa jednog mjesta. O ovoj ideji će biti još razgovora.

O podjeli Ministarstva za boračka pitanja nije bilo govora. Jedino što smo se dr. Čović i ja dogovorili u pogledu rada ovog ministarstva, a to je bilo u prisustvu čelnika Federacije BiH Marinka Čavare i Melike Mahmutbegović, jeste da ćemo istinske borce i njihova prava zaštititi na dva načina: prvo, nećemo dopustiti da njihova prava i Fond koriste oni koji tu ne pripadaju, dakle revizija će se nastaviti.

I drugo, nećemo dopustiti da ijednom istinskom borcu bude oduzeto pravo, dakle bit će provjere dosadašnje revizije. HDZ naravno ima svoje viđenje uređenja države, javnog RTV servisa, sistema obrazovanja, izbornih jedinica itd. i u principu teži autonomiji hrvatske komponente. Vizija SDA je, pak, zajednički život Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH, a ne život – jedni pored drugih, ali to su teme o kojima nisam želio raspravljati u ovoj osjetljivoj fazi formiranja vlasti na različitim nivoima.

Za mene je predizborna kampanja završena, ne želim učestvovati u bilo kakvim postizbornim kampanjama, baviti se velikim i nerealnim temama koje nas bespotrebno udaljavaju od životno važnih pitanja. Fokus SDA je brzo formiranje struktura vlasti, a zatim borba protiv siromaštva, kriminala i nejednakosti.

U čemu je problem Zore Dujmović: pošto je gospodin Čović jednako pregovarao s Vama, da li ste Vi bili suglasni da HDZ imenuje srpskog ministra u Vladu FBiH?

Nisam. Dogovor je bio da ministar kulture i sporta bude imenovan iz reda Ostalih.

Vraćanje na bošnjačku i hrvatsku komponentu, te podjela Ministarstva energetike, koje je zapravo jedini jači resor u nadležnosti DF-a, doima se kao vrlo svjesno provociranje Željka Komšića. Zašto SDA pristaje na to?

Niko se nije, niti se može vratiti u taj okvir. A pripajanje industrije Ministarstvu razvoja i obrta ima svoju logiku i o tome se razgovaralo sasvim racionalno. Uradit ćemo ono što je u interesu privrede, i samo ono što bude dogovoreno i prihvatljivo SDA-u i DF-u, tako da ne može biti govora o ‘svjesnom provociranju’ bilo koga.

U javnosti se čini da je prilično izraženo nepovjerenje između SDA i Demokratske fronte, dok su na drugoj strani SDA i HDZ suglasni: na kojim principima je napravljena vaša koalicija i otkud taj odnos prema DF-u kao da je “nužno zlo”?

Ako je percepcija javnosti zaista takva, onda je ta percepcija pogrešna. SDA je, naravno, po političkim idejama, vizijama i programima bliža DF-u. Nikada i niko u SDA nije tretirao DF kao “nužno zlo”, dapače, veoma strpljivo smo se odnosili prema ovom partneru, jednoj mladoj stranci koja nema većega političkoga iskustva, ali je spremna, zajedno sa nama, preuzeti ozbiljan teret vlasti i odgovornosti u BiH.

U koaliciji smo sa obje stranke, ne vidimo alternative toj koaliciji, i nemamo se namjeru nikome pravdati zbog toga. Nadamo se da će ta koalicija prevazići prvobitne nesporazume i probleme i istinski profunkcionirati u vremenu koje je pred nama.

Više je no jasno da Čović ne odustaje od Milorada Dodika: kako riješiti taj problem, tim prije što Dodik otvara aferu za aferom i jednako blokira rad državnih institucija?

Postoje dva pristupa problemu odnosa Čović – Dodik. Jedan je da uđemo u permanentni konflikt sa Čovićem i HDZ-om, po sistemu – utuk na utuk, uz svakodnevna prepucavanja, oštre reakcije na pominjanje kanala na hrvatskom jeziku, na pominjanje federalizacije, treće izborne jedinice itd.

Drugi pristup je da ignorišemo ove virtualne teme i da nametnemo rješavanje realnih, životno važnih pitanja za koja su zainteresirani svi građani u BiH, pa i Hrvati.

U suštini, da započnemo posao oko reformi, izgradnje zemlje i zapošljavanja, da krenemo u susret progresu toliko potrebnom i bosanskohercegovačkim Hrvatima. A progres zasigurno nije u saradnji sa Miloradom Dodikom, već u saradnji sa Bošnjacima, sa kojima Hrvati dijele životni prostor, dobro i zlo.

Uradit ćemo ono što je u interesu privrede, i samo ono što bude dogovoreno i prihvatljivo SDA-u i DF-u, tako da ne može biti govora o ‘svjesnom provociranju’ bilo koga.

(Oslobođenje, 21. 3. 2015.)