Prijedlozi tzv. nove parlamentarne većine vode podjeli BiH, jačaju etnički u odnosu na građanski koncept

s

Prijedlozi tzv. nove parlamentarne većine vode podjeli BiH, jačaju etnički u odnosu na građanski koncept

 

Razlog sazivanja današnje konferencije za medije su važna politička pitanja i događaji koji zahtijevaju da SDA na najvišem nivou iznese svoje stavove i komentare.

Teme današnje konferencije su :

1. Prijedlog amandmana tzv. „nove parlamentarne večine „(SDP,HDZ,SBB i HDZ 90) za provedbu presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić – Finci,

2. Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine po apelaciji koju sam uputio za ocjenu ustavnosti Zakona o statusu državne imovine na području entiteta RS

AD-1. Komentar na Prijedlog amandmana SDP i HDZ za provedbu presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu SEJDIĆ-FINCI

Navedeni prijedlog je suprotan interesima države Bosne i Hercegovine i svih građana i naroda i stoga neprihvatljiv za SDA.

Razlozi su slijedeći :

1. Iako je obaveza Bosne i Hercegovine da se kroz promjene Ustava otkloni diskriminacija na štetu građana BiH koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednoga od konstitutivnih naroda, već kao ostali, u ovom prijedlogu je najmanje tretirano upravo to pitanje. A i gdje se u njemu spominju ostali građani BiH, to je spomenuto više formalno nego sa ciljem da predstavnici ovoga dijela bh. populacije stvarno budu i izabrani.

U proceduri izbora članova Predsjedništva BiH pravo predlaganja imaju samo klubovi konstitutivnih naroda. Teoretski se može desiti da klub konstitutivnoga naroda predloži nekoga ko nije iz tog naroda, već iz ostalih. Međutim, pravo predlaganja nije dato i Klubu ostalih kao što je predviđeno za klubove konstitutivnih naroda. Čak je i pojam ostali izbačen iz Ustava i zamijenjen formulacijom „predstavnici onih koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda”.

2. Istovremeno, najveći dio teksta posvećen je daljnjoj supremaciji etničkog u odnosu na građanski koncept funkcionisanja vlasti. Ide se u pravcu jačanja uloge dom(ov)a naroda, a na štetu dom(ov)a građana, odnosno zastupničkih domova. Npr. u proceduri izbora članova Predsjedništva, ukoliko ni drugi put Zastupnički dom ne potvrdi prijedlog Doma naroda, smatra se da su izabrani kandidati sa liste koju je utvrdio Dom naroda. Čak kada je u pitanju način odlučivanja u Domu naroda Parlamenta Federacije u opticaju je varijanta da je odluka donesena tek kada za nju glasa većina članova Doma naroda koja uključuje i većinu svakoga kluba naroda. To znači da Zastupnički dom Parlamenta Federacije uzalud donosi odluke jer one ne stupaju na snagu ako za njih ne glasa većina u klubu svakoga naroda.

3. Jedini kriterij za izbor delegata u Domu naroda federalnog parlamenta je broj stanovnika određenoga naroda u datom kantonu. Tako će se desiti da 90% delegata iz hrvatskog naroda bude izabrano sa područja Zapadne Hercegovine. Ista je situacija sa izborom delegata iz srpskog naroda jer bi ubjedljiva većina bila izabrana sa područja općina Drvar, Glamoč, Grahovo i Bosanski Petrovac. Što se tiče bošnjačkoga naroda, svi delegati bi bili iz Srajevskog, Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona. Šta to praktično znači? SNSD bi kontrolisao Klub Srba u Federalnom parlamentu, a time i sve procese u Federaciji BiH. Njihovi kandidati bi bili izabrani za predsjednika ili potpredsjednika Federacije što znači da se bez njih ne bi mogla imenovati ili razriješiti Vlada FBiH. U klubu Hrvata to bi bio HDZ, čime bi koalicija SNSD- HDZ osim na državnom, bila uspostavljena i na nivou Federacije BiH sa svim što to znači. A gdje su tu Bošnjaci i ostali? Bez obzira na demografsku brojnost, oni bi bili politička manjina. Tek sada još jasnije vidimo pogubnost i štetne posljedice politike asimetričnih rješenja u FBiH i RS koju je kreirao Zlatko Lagumdžija u vrijeme tzv. Alijanse. U entitetu RS se od potpredsjednika traži samo mišljenje koje se ne mora uvažavati i time još jedanput osigurava etnička dominacija srpskog u odnosu na sve ostale narode i građane RS, a u Federaciji BiH potpredsjednici imaju ista prava kao i predsjednik Federacije što znači punu ravnopravnost naroda i građana.

4. Indirektan izbor članova Predsjedništva BiH zahtijeva prethodno konstituisanje vlasti na kantonalnom i federalnom nivou. To znači da nekoliko mjeseci nakon održavanja izbora nećemo imati kompletirano Predsjedništvo BiH. Mogućnost uvjetovanja izbora članova Predsjedništva učešćem u Vijeću ministara znači da taj proces može (po)trajati unedogled jer nisu predviđene odredbe deblokade. Otvorena suglasnost dijela stranaka tzv „nove parlamentarne većine” i prešutna podrška drugih stranaka parlamentarne većine za asimetrična rješenja u izboru članova Predsjedništva BiH znači da bismo već sutradan nakon izbora imali člana Predsjedništva iz RS, a da članovi Predsjedništva BiH iz Federacije ne bi mogli biti imenovani ni nekoliko mjeseci kasnije. Kako bi u tom periodu radilo Predsjedništvo? Ko će predložiti mandatara? itd. Iz svih pobrojanih razloga, SDA je sve bliže zadržavanju direktnog izbora člana Predsjedništva BiH.

5. Iako to presuda Evropskog suda za ljdska prava ne traži,

5.1. Zašto se predlažu rješenja kojima se reduciraju nadležnosti Predsjedništva BiH? To znači da Predsjedništvo BiH više ne bi bilo nadležno za vanjsku politiku i budžet, potpuno ograničeno kada je u pitanju imenovanje ambasadora i diplomatskih predstavnika BiH, zaključenja međunarodnih ugovora i td. Istovremeno se ne kaže ko preuzima te nadležnosti?, ko će usvajati budžet BiH?, možda entiteti?

5.2. Zašto se ulazi u izmjene Ustava Federacije BiH? U izboru delegata Doma naroda eliminira se princip ravnopravnosti naroda na cijeloj teritoriji BiH, odnosno Federacije BiH. Bošnjaci sa Drine, iz Hercegovine i Posavine više neće biti zastupljeni u Domu naroda, što je suprotno Odluci Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda na cijelom teritoriju države Bosne i Hercegovine!

6. Mijenja se koncept Federacije BiH jer Lagumdžija, Čović i Radončić od federacije kantona prave federaciju naroda. To je još jedan prilog daljnjoj podjeli ne samo Federacije, već i Bosne i Hercegovine. Do sada je princip bio da su delegati Doma naroda poslanici u kantonalnim skupštinama, a sada delegti Doma naroda mogu biti svi iz jednog kantona, pa i iz jednoga grada! Poslanici kantonalnih skupština koji su do sada bili i delegati u Domu naroda PFBiH, više to ne bi mogli biti.

KONTINUITET DRŽAVNOSTI BiH i

DRŽAVOTVORNOG DJELOVANJA SDA

AD.2. Odluka Ustavnoga suda BiH o poništavanju Zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teriroriji entiteta RS

1. Ovo je sigurno jedna od najvažnijih, ako ne i najvažnija Odluka Ustavnog suda BiH u ravni Odluke o konstitutivnosti naroda na cijelom teritoriju BiH.

2. Odluka ima svoj ustavno-pravni, ali i politički značaj. Ovom presudom se potvrđuje kontinuitet državnosti Bosne i Hercegovine i u cijelosti odbacuju teze da je BiH nastala od dva entiteta. Potpuno je jasno da je BiH postojala i prije entiteta te da su oni stvar unutrašnjeg uređenja države.

3. Jasno i nedvosmisleno je utvrđeno da je imovina bivše SFRJ, JNA i Republike BiH vlasništvo države Bosne i Hercegovine koja je jedina ovlaštena da njome raspolaže.

4. Ova presuda će sigurno biti od pomoći za utvrđivanje konačnog rješenja za provođenje političkog dogovora o vojnoj i džavnoj imovini.

5. Presuda je još jedan dokaz kontinuiteta državotvornog djelovanja SDA – od presude Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda na cijelom treritoriju države BiH koju je inicirao tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH, osnivač i predsjednik SDA Alija Izetbegović, do presuda o poništenju grba i himne RS kao diskriminirajućih u odnosu na nesrpske narode i građane koju sam ja pokrenuo u svojstvu člana Predsjedništva BiH, zatim presude o poništenju Zakona o državljanstvu koji je inicirao član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, do ove presude o državnoj imovini koju sam pokrenuo ja kao zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

6. Za mene lično ova presuda predstavlja moralnu i svaku drugu satisfakciju. Od 2008. godine radim i zalažem se za rješavanje ovoga pitanja, najprije u okviru Prudskog procesa, a kasnije Banjalučkog dogovora. Imao sam stalnu opstrukciju iz RS, čije su vlasti na kraju i donijele ovaj Zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji entiteta. Sa druge strane, bio sam optuživan kako navodno dijelim BiH. Ova presuda, donesena na moju inicijativu, slijed je dosadašnjih aktivnosti i predstavlja konačno rješenje. Došla je u pravo vrijeme i bit će od pomoći u zaustavljanju snaga razgradnje Bosne i Hercegovine.

7. Ovom prilikom želim da zahvalim svim mojim suradnicima koji su radili na ovom projektu – od Pravnog savjeta stranke na čelu sa Irfanom Ajanovićem, poslanika u Zastupničkom domu državnog parlamenta Šefika Džaferovića sa kojim sam surađivao u važnim pravnim pitanjima. Posebno želim zahvaliti mojoj savjetnici, ranije delegatu Doma naroda državnoga parlamenta Almi Čolo koja je najviše radila na ovoj, ali i drugim apelacijama koje sam podnosio kod Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. U toku su i druge moje apelacije kod Ustavnog suda BiH koje sada vodi i zastupa moj savjetnik Aljoša Čampara kojem također zahvaljujem.

sda.ba