Godišnjice: Dan kada je napadnuto Sarajevo i zarobljen predsjednik Izetbegović

Jedan od historijskih dana za Bosnu i Hercegovinu bio je 2. maj 1992. godine.

Tog dana bio je zarobljen predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, koji je odveden u kasarnu JNA u Lukavici.

Istovremeno, bivša JNA i paravojne formacije bosanskih Srba pokrenule su brutalni napad na Sarajevo s namjerom da osvoje glavni grad BiH. Cilj napada bio je ovladati Predsjedništvom Bosne i Hercegovine i drugim ključnim objektima u centru grada.

Izetbegović je vraćao sa pregovora u Lisabonu. Avion je sletio na već okupirani Aerodrom Sarajevo.

Da je Izetbegović tog 2. maja zarobljen u kasarni Lukavica domaća i svjetska javnost saznali su kada se telefonom javio u Dnevnik 2 TVSA, Senadu Hadžifejzoviću. Bili su to dramatični trenuci koji su odredili bosansku historiju.

Direktna veza između zarobljenog Izetbegovića, članova Predsjedništva Stjepana Kljujića, Ejupa Ganića i Fikreta Abdića, te generala JNA Vojislava Đurđevca realizirana je upravo putem televizije.

“Dvadeset godina razmišljam o tome šta bi bilo da to televizija nije prenosila. Morate da znate da je to najnevjerovatniji televizijski događaj u svijetu. Neki prenose rat uživo iz Iraka i Afganistana, ali situacija da uživo prenosiš otmicu predsjednika, to ne postoji. Holiywood se trudi sa najboljim scenaristima da nešto takvo da uradi, ali je to nadrealno. Kada razmišljam o tome šta bi bilo da nije išlo preko televizije u direktnom programu 100 posto sam ubijeđen da je plan mnogih strana, nekih ljudi sa bosanske strane, većine ljudi sa srpske strane i mnogih ljudi iz međunarodne zajednice bio da predsjednik bude ubijen i da general Kukanjac, koji je opkoljen, bude ubijen. Kakva bi to tek bila drama”, ispričao je Hadžifejzović ranije za agenciju Anadolija.

Pripadnici bivše Jugoslovenske narodne armije i paravojnih snaga bosanskih Srba, 2. maja 1992. godine pokušali su sa okolnih brda, ući u Sarajevo i zauzeti zgradu Predsjedništva BiH na Skenderiji, kao i druge važne objekte u centru grada, poput Skupštine i Općine Centar, te eliminisati rukovodstvo Republike BiH.

Sarajevo je ostalo bez hrane, vode, struje. Počelo je razaranje grada i ubijanje civila. Opsada Sarajeva trajala je 1.460 dana.

(Bportal.ba)