Dodik neće da gradi BiH, a Lagumdžija ne zna

bakir-izetbegovic-e1352541811269

Dodik neće da gradi BiH, a Lagumdžija ne zna


Možemo li početi s najtežim pitanjem danas u BiH: Ko vlada državom i koje politike stoje iza njenih institucija?

Imamo pat poziciju, zastoj, stagnaciju u kojoj niko ne ostvaruje obećano, i u kojoj svi trpe štetu. Najviše uticaja, i odgovornosti za ovakvo stanje, naravno imaju dvije socijaldemokratske partije, Dodikova koja neće da unaprijedi Bosnu i Hercegovinu, i Lagumdžijina koja to ne umije.

Koliko se politički haos kojeg različiti političari konstantno proizvode odražava na funkcionisanje svih nivoa države? Konkretno, kako se zbrka koju je smjenom ministra finansija FBiH izazvao entitetski predsjednik, osjeća na državom i kantonalnim nivoima?

– Sve je povezano, i svi snosimo dio odgovornosti. Ali i izbor Budimira za predsjednika Federacije, i zahtjev za smjenom ministara koje je Budimir aktivirao nakon 12 mjeseci držanja u ladici, su pamet SDP-a. Ova stranka se razišla sa HDZ, ali i sa malim hrvatskim strankama, pa sa SDA, ali i sa SBB, a u mnogim aspektima i sa međunarodnom zajednicom… Vratio nam se Valter i samouvjereno i arogantno srlja već četvrtu godinu mandata.

I dokle BiH, odnosno njeni građani, mogu trpiti taj politički, moram reći, bezobrazluk, nepromišljenost bi bila preblaga riječ?

– Ovaj mandat su očigledno «pojeli skakavci», nadam se da birači u oktobru neće opet izabrati nekoga ko olako obećava. Vrijeme je za nacionalno sazrijevanje, za zrele odluke glasača, mandat moraju dati iskusnima i na dogovor spremnim političkim snagama. Dodik ponovo podgrijava bajatu priču o samostalnosti RS, valjda mu neće poći za rukom da po treći put neostvarivim obećanjima zamaže oči gladnim glasačima. Nema ništa od samostalnosti entiteta, ali bi se život u njima mogao popraviti ako se bude pametnije i složnije radilo u cijeloj zemlji.

Ima li i koliko Predsjedništvo BiH u okviru svojih ustavnih ovlaštenja mogućnost da čak i pokuša uticati na unutrašnju situaciju u zemlji?

– Predsjedništvo je nominalni vrh izvršne vlasti, ali ima relativno uzak obim nadležnosti i one se odnose na predstavljanje zemlje, međunarodne odnose i vrhovnu komandu nad oružanim snagama. Predlažemo i budžet ali ga parlament redovito izmijeni, imenujemo i predsjedavajućeg vijeća ministara ali on nakon toga odgovara parlamentu. Imenujemo ambasadore i upravni odbor Centralne banke, i to dosta dobro funkcioniše. Predsjedništvo korektno obavlja svoj dio posla, unosi neophodnu dozu stabilnosti. Odnosi sa susjednim zemljama se nisu sami od sebe popravili, naročito odnos sa Srbijom. Posjeta Beogradu koju smo Nebojša Radmanović i ja obavili prošle godine je donijela istorijski preokret u momentu kad je izgledalo da stvari ponovo kreću u lošem smjeru. Uz to, svaki od nas trojice pokušava dati lični doprinos stabilizaciji prilika u zemlji. Ja sam isposlovao veoma povoljnu kreditnu liniju od turske vlade, posredovao da namjenska industrija dobije poslove u saudijskoj Arabiji i riješi probleme koje je napravila u Pakistanu. Koristio sam i mogućnost obraćanja apelacijama Ustavnom sudu BiH. Usvajanjem mojih apelacija spriječen je gubitak državljanstava za skoro milion Bosanaca i Hercegovaca u dijaspori, ukinute su odredbe Zakona o katastru u RS koje su omogućavale otimačinu zemlje izbjeglica.

U apelaciji pred Ustavnim sudom osporili ste 9.januar kao diskriminirajući…?

– Prije ravno godinu dana sam uložio tu apelaciju, očekujem da Ustavni sud konačno presudi po njoj. Venecijanska komisija je podržala moju apelaciju, ocijenila praznik diskriminirajućim, a način na koji je ove godine proslavljen je nedvosmisleno potvrdio da se radi o arogantnom ignorisanju i diskriminiranju svih građana u RS koji nisu Srbi i koji ne pripadaju pravoslavlju.

Koliko na eventualne pokušaje Predsjedništva da interveniše utiču pozicija SDA na aktuelnoj političkoj sceni, te lične pozicije Vaših kolega Komšića i Radmanovića?

– Utiče, naravno. Moj kabinet je uložio truda da predloži kvalitetan budžet, a SDP ga je svojim amandmanima vratio na loš nacrt u kom zaista ima rastrošnosti. Činovnici godinama žive u Sarajevu a primaju dodatak za odvojeni život, iznajmljuju se prostori u centru grada i plaćaju duplo više od istih takvih kancelarija na Grbavici ili Čengić Vili, ogromna sredstva se troše na honorare, na sve i svašta.

Pitam Vas ovo i zato što je šef SDP BiH u pravdanjima neuspjeha, svojih ličnih i svoje stranke, u posljednje vrijeme intenzivno počeo pričati priče o neradu i Predsjedništva i njegovog bivšeg stranačkog zamjenika Komšića? Možete li to komentarisati?

– Predsjedništvo završava svoj dio posla i bolji je dio vlasti na državnom nivou. A Lagumdžija mora nešto pričati i tražiti sukrivca za stanje u kom je država dovedena lošom vladavinom koalicije koju predvodi. Zemlja se zadužuje, siromaštvo se produbljuje, firme propadaju, broj nezaposlenih raste. I sve je to direktna odgovornost vlada na raznim nivoima vlasti, a ne Predsjedništva. Vlada u kojim dominiraju kadrovi Dr. Lagumdžije.

Lagumdžija se na Predsjedništvo BiH obruši svaki put kad ga neko pita šta je sa provođenjem presude Sejdić-Finci? Zašto? Da li je Predsjedništvo BiH kao vrh izvršne vlasti države moglo više uraditi na izvršavanju te međunarodne obaveze BiH?

– Komšić je bio pozvan da prisustvuje pregovorima i trebao se odazvati, pokušati da pomogne. Ali svi dobro znamo da nema rješenja dok se predsjednici najuticajnih političkih stranaka u BiH ne dogovore. I da načinimo prijedlog Predsjedništva BiH za implementaciju presude, on bi opet sadržavao stavove SNSD i SDA jer te stavove kreiramo Radmanović i ja u velikoj mjeri.

Ko je, po Vašem mišljenju, kriv za to što su nešto što je čisto pravosudna stvar, u svoje ruke preuzeli i pretvorili u politiku šefovi šest ili sedam najjačih stranaka u BiH? Nije li to ipak posao institucija – od Predsjedništva, Parlamenta, Ustavnog suda do, ne znam, Ministarstva pravde i CIK-a?

– Pokušalo se u institucijama, radile su parlamentarne komisije, ima i prijedloga koji su u proceduri, ali i ti prijedlozi su kreirani u strankama pa predlagani putem klubova poslanika. Zato se odlučilo da se proces ubrza direktnim pregovorima najodgovornijih, dakle pregovorima predsjednika stranaka uz medijaciju predstavnika EU.

Vi ste, nakon što se Sulejman Tihić razbolio, postali aktivni učesnik sastanaka četvorke i sedmorke. Kako Vama, kad se na nekom od tih sastanaka okrenete po sali, izgleda mogućnost da se tu nešto dogovori?

– Nije nemoguće postići kompromis uz nešto odlučniju ulogu medijatora EU. Mislim da su odavno trebali HDZ-u kazati da je postigao dovoljno, da prestane sa nerealnim zahtjevima.

Znate li Vi kad i ko je čistu sudsku presudu kojom je naloženo da se svim građanima BiH omogući kandidovanje za člana Predsjednišva BiH i delegata u Domu naroda državnog Parlamenta, pretvorio u čisto političku priču o rješavanju hrvatskog pitanja u BiH?

– Bez podrške dva HDZ u Parlamentarnoj skiupštini BiH nije moguće usvojiti amandman na Ustav kojim bi se provela presuda Sejdić-Finci, a oni ne žele usvojiti amandman koji neće riješiti pitanje izbora hrvatskih predstavnika, odnosno njihovu tvrdnju da im ih drugi biraju. U tvrdom stavu ih je podržao i Milorad Dodik a i dio međunarodne zajednice. Vidjeli ste da je Doris Pack, nakon svih ustupaka koje smo učinili u procesu pregovaranja, optužila stranke iz Sarajeva za neuspjeh pregovora.

Da li je ova dva problema danas opet moguće razdvojiti, pa ih rješavati jedno po jedno, baveći se njihovom suštinom?

– Ne vjerujem da je to moguće, ali moguće je da HDZ prihvati sadašnju ponudu. Po tom modelu na svim posljeratnim izborima bi HDZ, odnosno HDZ ’90, dao hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Rekli ste u novogodišnjem obraćanju javnosti da će u narednih devet mjeseci do oktobarskih izbora Vašoj Stranci trebati autoritet i mudrost predsjednika Sulejmana Tihića. Šta je to što SDA čeka ove godine?

– Čeka nas naporna, dugotrajna kampanja u kojoj ćemo biti predmetom napada sa raznih strana. SDA mora sačuvati jedinstvo, ponuditi rješenja i izlaz iz ovog stanja, pobijediti na oktobarskim izborima.

Ima li frakcija u SDA, neki mediji špekuliraju o tome?

– Ne postoje ideološke frakcije, ali postoji jedna manja grupa ambicioznih ljudi koji vide svoju šansu u odsustvu predsjednika Tihića. Sastaju se vaninstitucionalno, bezuspješno pokušavaju stvoriti neku vlastitu većinu unutar SDA, bespotrebno troše i svoju, i energiju legalista unutar SDA u vremenu kad su nam jedinstvo i pobjednički entuzijazam najpotrebniji. Povratak predsjednika Tihića će smiriti duhove, ali ako njegov oporavak potraje, moraće to obaviti ostatak rukovodstva.

Je li zaista moguće da ove stranke čiji ministri danas sjede u državnoj i entitetskim vladama izvedu nešto što če odgoditi izbore? Ima li SDA odgovor na tu mogućnost?

– Postoje takve sumnje, vidjećemo da li su osnovane u par slijedećih sedmica. Vjerujem da će ipak odustati od takvih ideja, ovakva vlast je mučenje i za narod i za samu vlast. Ništa im ne ide od ruke.

Ako je trend vladajuće koalicije u državi da se do otkazivanja izbora dođe sveopštim blokadama svega i svačega, koliko onda vode piju apeli poput Vašeg novogodišnjeg da aktuelna parlamentarna većina na državnom nivou do izbora pokrene sa mrtve tačke procese integracije BiH u EU i NATO, da promijene indolentan odnos spram privrede, naročito realnog sektora koji je baza čitave ekonomije, i da odustanu od donošenja izmjena zakona koje su štetne po BiH?

– Moje je da ih pozovem da ne čine očigledne greške. Neobjašnjivo indolentno se odnose spram sredstava koja se nude za pokretanje privrede, recimo sredstava za mala i srednja preduzeća putem agencije ODRAZ ili IPA fondova. Mogli smo povući preko 150 miliona Eura u te svrhe da je bilo imalo interesa i truda vlasti.

Koliko uopšte ovi što vladaju i državom i entitetima imaju volje da se pozabave realnim sektorom privrede, ako su doveli do toga da više ni plate budžetskim korisnicima ne mogu isplatiti bez MMF-a?

– Morali bi iznaći volje, jer valja im uskoro izaći na izbore i ubjeđivati ljude da ponovo glasaju za njih.

Mala digresija, ovo pitam sve sagovornike Starta BiH u zadnja tri mjeseca: jeste li Vi konačno vidjeli taj sporazum kojeg BiH ima sa MMF-om? Šta je u njemu toliko sporno pa da ga kriju i BiH i MMF, a da Zlatko Lagumdžija čak tvrdi da nikakav ugovor i ne postoji, nego da je to samo neka, haman pa bezvezna odluka MMF-a da BiH može kupiti stranu valutu sa Općeg računa alokacija?

– Po svojoj suštini i efektima po državu ugovori o stand-by aranžmanima sa MMF bi morali imati karakter međunarodnih ugovora, proći sve predviđene procedure do ratifikacije u Predsjedništvu BiH. Međutim, MMF u svom statutu i pravilnicima namjerno definiše da ovi ugovori nisu međunarodni ugovori, čak insistira i da jezičke formulacije moraju izbjegavati konotaciju ugovornog odnosa. Dakle, sve se radi na bazi pisama namjera koje Fiskalno vijeće BiH putem Centralne banke dostavlja MMF. Nema sporazuma niti ugovora.

Vratimo se realnom sektoru: ne želim da zvuči kao laskanje, ali kad se pogleda federalni dio BiH, nekakve svjetlije budućnosti se danas može vidjeti samo u namjenskoj industriji za koju je nadležan ministar iz SDA. Zašto? Je li Erdal Trhulj zaista toliko dobar ili su ostali ministri kojima su usta puna stvaranja ambijenta za privredu toliko loši?

– Trhulj je veoma sposoban ministar, ali uvjeren sam da su općenito ministri, direktori, načelnici opština kojima je SDA dala povjerenje to povjerenje i opravdali.

Jeste li Vi i SDA analizirali spiskove dužnika koje je objavila Uprava za indirektno oporezivanje BiH i analizirate li spiskove blokiranih računa koje mjesečno objavljuje Centralna banka BiH?

– Naravno.

U svim tim spiskovima bode oči da je na njima najviše firmi iz upravo realnog sektora. Imate li vi u Stranci konkretna rješenja koja bi olakšala poslovanje stvarnim proizvođačima nove vrijednosti?

– Realni sektor možemo uporediti sa motorom koji vuče sve ostalo u privredi i državi. Tom motoru treba smanjiti terete, dati mu više goriva i kisika. Dakle, smanjiti poreze i namete, onemogućiti korupciju i nelojalnu konkurenciju, izgraditi neophodnu infrastrukturu, osigurati jeftin kapital, ubrzati procedure – od izdavanja dozvola do uspostavljanja laboratorija za kontrolu kvaliteta itd. Imati sluha za njihove probleme, mi smo vjerujem jedna od rijetkih zemalja koja struju izvozi, pa je zatim uvozi, a našim privrednicima ne smanjuje troškove električne energije ni onda kad je imamo u izobilju. Država privrednicima mora pružiti brz i kvalitetan servis, služiti one koji je finansiraju.

Mi u Startu BiH uporno održavamo rubriku Pozitivna BiH? Hajde nam pomozite: Imate li Vi primjera onog što je dobro u zemlji uprkos politici ili u inat njoj – dobrih proizvoda, uspješnih ljudi, predjela do kojih ne dopire svakodnevna depresija?

– Na prvom mjestu dobra je zemlja, locirana u sred Evrope, lijepa, bogata raznovrsnim resursima. Dobri su i ljudi, vitalni i talentovani, procvatu u svakom uređenom sistemu u koji dođu. U Bosni imamo loš, neuređen sistem, ali i u takvom sistemu ima uspješnih, ohrabrujućih priča. Tešanj, Gračanica, Goražde imaju poduzetne ljude koji su na dobrom putu da zaposlenost u tim mjestima dovedu na evropski prosjek. Dobar je i Telekom, Energoinvest, namjenska proizvodnja, turizam se ubrzano razvija. Dobre rezultate daje i turska kreditna linija – 1.740 novozaposlenih u industriji i par hiljada samoodrživih seoskih domaćinstava nije loš rezultat za prvu godinu implementacije koja će trajati još devet godina. Snažna seoska gazdinstva koje posjeduju povratnici su, sredstvima ovog kredita, osnovana i gdje se nismo tome nadali, recimo na Han Pijesku, Sokocu, Rogatici.U Bosni se prave dobri filmovi, imamo najbolji filmski festival u regionu. I naravno, sjajne sportiste, sjedeću odbojku, borilačke sportove, rukomet, košarku, fudbal, evo se i teniser Džumhur pridružio uspješnima…

Za novogodišnje poruke je kasno, a za predizborna obećanja prerano. Možete li, ipak, procijeniti šta prosječnog građanina BiH očekuje u narednih devet, deset mjeseci?

– Intenzivna i zamorna politička prepirka, nažalost. I, nadam se, dodatni napori vlasti da se prije izbora još ponešto uradi.

I možete li sad već bar ugrubo prognozirati kakvo će stanje u državi oktobarski izborni pobjednici zateći?

– Loše. Rastući dug, rastuću nezaposlenost, rastući broj penzionera, rastuće tenzije i nezadovoljstvo… Čeka nas ogroman posao nakon izbora, SDA sprema najozbiljnije programe, timove i kadrove do sada.

Intervju za magazin START, broj 393, datum 22.01.2014.

sda.ba